Rusko-srpska vojna vježba prijetnja je Hrvatskoj

Premda bi hrvatske protuzračne snage u prvom udaru mogle donekle parirati srbijanskoj navali, hrvatski MiG-ovi-21 nisu dorasli svojim mogućnostima srpskim zračnim snagama opremljenim borbenim zrakoplovima MiG-29 pa vrhovnica Oružanih snaga Republike Hrvatske i buduća Hrvatska vlada zajedno s Glavnim stožerom trebaju napokon donijeti stratešku odluku o nabavi borbenih zrakoplova F-16 od Sjedinjenih Američkih Dražava Rusko-srpska vojna vježba “Slavensko bratstvo 2016.” i “Bratstvo ruskih i srpskih zrakoplovaca”, čija su održavanja najavljena za listopada i početak mjeseca studenoga, a izvodit će se u zračnim lukama Batajnici, koja se nalazi u istočnom Srijemu, Kovinu s druge strane Dunava te na poligonu “Pasuljanske livade” jugoistočno od Beograda. Na vježbi će sudjelovati pripadnici ruskih oružanih snaga s transportnim zrakoplovima i opremom te pripadnici bjeloruske i srbijanske vojske, čime se u formalnom smislu želi na simboličnoj razini podsjetiti na sastav sovjetskih postrojba, koje su u istim vremenskim okolnostima i na istovjetnom prostoru počele 1944. godine osvajati hrvatski državni prostor probijanjem t. zv. Srijemskoga bojišta, kako bi komunistički poredak, odnosno sovjetsko interesno područje proširili što dalje na zapad. Slike iz ne tako davne srpske i jugoslavenske agresije na Hrvatsku neizbježno nas podsjećaju i na razaranje hrvatskoga Vukovara te zaposjedanje dijelova istočne Hrvatske. Ta se podudarnost, naravno, u javnoj komunikaciji nastoji izbjeći i na retoričkoj, odnosno promičbenoj razini, a pozornost međunarodne javnosti usmjeriti prema susjednoj državi Kosovo, koja Srbiju dodiruje na njezinim južnim granicama. Formalna usredotočenost na Kosovo još je više pojačana izjavom patrijarha Srpske parvoslavne crkve Irineja, koji je, nakon što je konstatirao da je Kosovo oteto Srbiji, poručio kosovskim Albancima da se “ono što je silom oteto, silom i vraća!” Drugi dio međunarodne pozornosti pokušava se usmjeriti na Crnu Goru, čijem se članstvu u NATO savezu Moskva snažno protivi te u kojoj na skorim izborima Rusija podupire oporbu, koja se opire odvajanju Crne Gore od utjecaja Beograda. U tako usmjerenoj međunarodnoj pozornosti vojnoj vježbi “Slavenskom bratsvu 2016.” ostaje potpuno otvoren i nezaštićen put u istočnu Hrvatsku, koji vodi preko zaposjedanja zapadnoga dijela Srijema. Srpski general Ljubiša Diković u sklopu govora o zajedničkoj rusko-srpskoj vojnoj vježbi nije propustio istaknuti kako su čimbenici ugrožavanja Srbije tzv. nevojne prijetnje, među koje, između ostaloga spadaju i “povišene političke i međuetničke tenzije u pojedinim dijelovima regije što nedvojbeno nepovoljno utječe na položaj srpske zajednice u BiH i Hrvatskoj”. Sličnu je političku formulaciju, kao podlogu za vojnu agresiju na susjedne države, koristila svojedobno i Hitlerova nacistička Njemačka, a potkraj prošloga stoljeća i Miloševićeva Srbija. Diković je najavio kako će se letačke vježbe izvoditi srbijanskim vojnim zrakoplovima, kojima će zajednički upravljati srpski i ruski piloti u sklopu mješovitih posada, a srpska vojska će na vježbi angažirati zrakoplove MiG-29 i helikoptere Mi-17. Načelnik srpskoga Glavnog stožera poručio je i kako Srbija razmatra mogućnosti dodatnoga naoružanja svoga ratnog zrakoplovstva. Najavio je kako Srbija planira nabavitidva višenamjenska transportna helikoptera Mi-17, a s Rusijom pregopvara i o nabavizrakoplova MiG-29, tijekom 2017. godine. Rusko-srpska vojna vježba sastavni je dio šire ruske vojne strategije u pariranju NATO savezu, koji se usredotočio na sigurnosne probleme svojih sjevernoistočnih članica na Baltiku, pomalo zaboravljajući da se Rusija preko Srbije i Republike Srpske pozicionirala duboko u unutrašnjost Balkanskoga poluotoka, što će joj omogućiti i realizaciju plinovoda Turski tok, kojim će ruski plin zaobilazno stizati u središnu Europu. Premda bi hrvatske protuzračne snage u prvom udaru mogle donekle parirati srbijanskoj navali, hrvatski MiG-ovi-21 nisu dorasli svojim mogućnostima srpskim zračnim snagama, opremljenima borbenim zrakoplovima MiG-29, pa vrhovnica Oružanih snaga Republike Hrvatske i buduća Hrvatska vlada zajedno s Glavnim stožerom trebaju napokon donijeti stratešku odluku o nabavi borbenih zrakoplova F-16 od Sjedinjenih Američkih Dražava. Na višestruku opasnost od Rusije te islamističkih skupina s Bliskog istoka za Zapad upozorio je ovih dana i Vanjskopolitički odbor Europskoga parlamenta, koji ističe kako u borbi protiv Zapada ruske vlasti aktivno koriste širok spektar instrumenata, uključujući višejezične televizije, novinske agencije, društvene i religijske skupine, a posebno Rusku pravoslavnu crkvu, društvene mreže i internet kako bi podijelile Europu i u njezinim zemljama našle potporu svojoj politici. Odbor također upozorava kako kremaljska promidžba izravno cilja na novinare i političare te kako je krivotvorenje povijesti jedna od ključnih ruskih strategija, što je nažalost dobrim dijelom uzelo maha i u Hrvatskoj, a posebno je vidljivo u suvremenoj hrvatskoj historiografiji, medijima i javnosti. Ruska pak i islamistička prijetnja očituje se i na području Bosne i Bercegovine, iz koje se nastoji izdvojiti Republika Srpska, dok Bošnjaci pokušavaju Hrvatima nametnuti unitarističku državu i na taj ih način potisnuti iz cijele države. Kako u pozadini srpske politike znatnim dijelom stoji ruska strategija, nije tajna da bošnjačku politiku podupire Erdoganova Turska. U sklopu izgradnje zajedničkoga plinovoda “Turski tok” podjela rusko-tuskih interesa mogla bi biti potvrđena i u njihovoj zajedničkoj bosanskohercegovačkoj politici, na štetu hercegbosanskih Hrvata, a u širem smislu i na štetu NATO saveza i Europske unije.