Ruža Tomašić otkrila tko bi je mogao zamijeniti u EP

Hrvatska europarlamentarka Ruža Tomašić rekla je u razgovoru za Hinu da se kandidira na izborima za Europski parlament u svibnju kako bi zaključila pregovore s Vijećem i Komisijom o upravljanju malom plavom ribom u Jadranu. Hrvatski suverenisti, svojevrsna koalicija koju čine Hrvatska konzervativna stranka (HKS), HRAST te inicijative Istina o istanbulskoj i Hrvatski bedem, u petak su javnom tribinom u Vukovaru krenuli u predkampanju za europske izbore. Uvjereni su da će imati bar jednog eurozastupnika i da će to biti Ruža Tomašić. A njoj su pregovori o upravljanju ribom u Jadranu glavni motiv za kandidaturu. “Trijalog još nije niti započeo. Radila sam teško na izvješću o Višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom na Jadranu i doista želim završiti taj trijalog”, tumači Tomašić i dodaje da mandat, ukoliko ga osvoji, namjerava odraditi do završetka trijaloga. U trijalogu sudjeluju Europska komisija, Europsko vijeće i Tomašić kao predstavnica Europskog parlamenta. Talijanski zastupnici će upropastiti posao Europski parlament usvojio je u studenom izvješće Ruže Tomašić o Višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom u Jadranu koje predviđa uvođenje mjera za oporavak jadranskih stokova, umjesto kvota za izlov koje je predlagala Europska komisija. Ovo potonje pogodilo bi, naime, domaću ribarsku industriju. Tomašić je pojasnila kako bi uvođenje kvota prema zahtjevu Europske komisije ograničilo izlov na cijelom jadranskom području na 50.000 tona ribe, dok trenutno samo Hrvatska lovi oko 60.000 tona, a ukupno se u regiji ulovi oko 100.000 tona ribe. Tomašić očekuje da će, ne osvoji li ona drugi mandat, taj posao preuzeti talijanski zastupnici, što će, smatra, imati štetne posljedice po Hrvatsku. “Ako ja odem, posao će opet dobiti Europski konzervativci i reformisti (ECR), no ako tu ne bude Hrvata, dobit će ga Talijani. Onda će propasti sav moj trud“, rekla je Tomašić i dodala kako je sada odgovornost na biračima da to prepoznaju. Brexit će za Britance biti teži nego što misle Tomašić smatra kako brexit neće uzrokovati raspad ECR-a, među kojima je 19 britanskih od ukupno sedamdesetak zastupnika, i očekuje da će njezina parlamentarna grupacija ojačati nakon izbora u svibnju. “Mislim da brexit neće pomoći malom čovjeku u Velikoj Britaniji. Danas brojne korporacije odlaze iz Velike Britanije. Mislim da će Britancima biti puno teže nakon što izađu iz Europske unije, nego što to oni misle”, rekla je Tomašić. Kao poseban faktor vezan za brexit Tomašić je istaknula proces globalizacije te utjecaj drugih sila kojima je protuteža mogla biti samo ujedinjena Europa. “Ipak je ovo vrijeme globalizacije. Kina, Indija i Rusija grabe svoje. Ujedinjena Europa, ali ne Europa kao neka vrsta superdržave, već Europa kao zajednica raznolikosti trebala je biti protuteža tim utjecajima”. Misli kako bi izlaskom Velike Britanije mogla ojačati ideja “Europe različitih brzina”, čemu se oštro protivi. “Postojat će Njemačka i Francuska, a mi ćemo biti samo regije i građani drugog reda”, rekla je. Tomašić smatra kako se Hrvatska u budućnosti treba jače povezivati sa zemljama Višegradske skupine, a Poljsku je istaknula kao potencijalni primjer na kojeg se Hrvatska treba ugledati kada je riječ o iskorištavanju europskih sredstava. EU odlučivanje o politikama za migracije treba prepustiti članicama Trenutno na razini EU-a ne postoji jasna politika kojom bi se odgovorilo na buduće izazove migrantskog pitanja, ali to niti ne treba biti prioritet, smatra Tomašić. Odlučivanje treba prepustiti državama članicama, naglašava. “Ne može postojati jednoobrazno pravilo za sve države članice. Primjerice, jedna Hrvatska ne može primiti onoliko migranata koliko to može Njemačka”, kazala je. “To je ipak pitanje država članica koje trebaju same odlučivati koliko ljudi mogu primiti i kako”, napomenula je Tomašić. Hrvatska treba vrlo pažljivo upravljati migrantskim problemom, posebice kada je riječ o selekciji koga će primiti, jer nekoliko incidenata može uzrokovati krizu turizma kao najprofitnije grane hrvatskoga gospodarstva, kaže hrvatska konzervativka. “Dovoljan je jedan ili dva incidenta i turisti će početi bježati. Od čega će onda ljudi živjeti i vraćati kredite?”, kaže Tomašić i dodaje da “nije protiv migranata, ali u maloj državi poput Hrvatske treba itekako paziti koga se prima”. Zapadni Balkan treba ući u EU ali “bez gledanja kroz prste” Tomašić smatra kako Hrvatska može imati koristi od integracije zapadnog Balkana, ponajviše kada je riječ o proširenju tržišta. Naglašava, međutim, da Europska unija treba postaviti jasnije kriterije pristupanja tih zemalja. “Slažem se da zemlje zapadnog Balkana postanu članice Europske unije, no ne smijemo nikome gledati kroz prste, svatko mora ispuniti određene uvjete”, rekla je Tomašić. Naglasila je kako se bilateralni prijepori koje Srbija ima sa Hrvatskom, među kojima su ključni pitanje nestalih i povrat otetih kulturnih dobara za vrijeme Domovinskog rata, trebaju se rješavati u sklopu procesa njihovog pristupanja EU-u. “Plaćanje ratne odštete nisu toliko ključni problemi, koliko rješavanje pitanja nestalih i povratka otetih kulturnih dobara. Zapad bi za te dvije točke imao sluha, samo u tome Hrvatska treba nastupiti s čvršćim stavom”, kazala je Tomašić. “Hrvatska treba insistirati na tome da se ta bilateralna pitanja rješavaju u sklopu ulaska u Europsku uniju, a u protivnom treba uskratiti potporu Srbiji”, dodala je europarlamentarka. Klijentelizam priječi iskorištavanje europskog novca Tomašić je kao glavni uzrok slabe iskorištenosti europskih sredstava tijekom tekućeg financijskog razdoblja istaknula politički klijentelizam, te kako je takav sustav posebno odbojan mladima. “Dobivanje sredstava ne ovisi o tome kakav je projekt, nego kome se projekt daje”, objašnjava. “A mladi znaju koliko vrijede i znaju da se u inozemstvu ne zapošljava po principu poznanstava, već prema znanju. Ako je netko uložio u sebe puno vremena, novaca i truda otići će negdje drugdje gdje ga cijene”, kaže Tomašić. Hrvatska može postati značajna destinacija za zdravstveni turizam Tomašić smatra kako bi se hrvatski turizam trebao uskladiti sa suvremenim trendovima u toj grani gospodarstva, poput zdravstvenog turizma,ali napominje da se ne treba fokusirati na jedan model nego svoju ponudu treba bazirati sukladno mogućnostima pojedine hrvatske regije. “Zdravstveni turizam je sada u modi. Mi imamo šume, rijeke, jezera, polja i more i imamo priliku da postanemo značajna destinacija kada je riječ o zdravstvenom turizmu”, rekla je Tomašić.