Vijesti Najčitanije

Savjetnici su dr. Tuđmana 1991. nagovarali da uhititi Račana, ali je Tuđman to odbio

Savjetnici su dr. Tuđmana 1991. nagovarali da uhititi Račana, ali je Tuđman to odbio
U povodu 15 obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana Miljenko Manjkas je za Večernji list napravio film  “Sasvim nepoznati Tuđman” koji će se u srijedu pojaviti na kioscima. Evo kako je Večernjak najavio film:  Volio bih da su svi vođe poslije Tuđmana bili sposobniji, načitaniji i otvoreniji od njega, ali to nije točno. Tuđman je bio vrlo radoznao čovjek, htio je čuti različita mišljenja, bez obzira na to o kojem se projektu radilo – kaže Slaven Letica, osobni savjetnik predsjednika dr. Franje Tuđmana Još za njegova života, a posebice poslije smrti, njegovi politički protivnici, od kojih su mu neki u jednom razdoblju bili i vrlo bliski suradnici, nastojali su Tuđmana prikazati kao diktatora, autokrata čije vrijeme vladavine treba što prije zaboraviti i zatrti takozvanom detuđmanizacijom. Međutim, kako godine prolaze, broj Tuđmanovih kritičara uvelike se smanjio. Tomu pomaže i činjenica da se nakon Tuđmana nijedan njegov nasljednik i nijedan drugi hrvatski političar nije uspio približiti snazi koju je isijavala njegova sjena. Tenis umjesto pritvora – Ova anegdota govori o tome kako su predrasude prema Tuđmanu potpuno neutemeljene. Naime, mi smo ozbiljno razgovarali treba li, recimo, Ivicu Račana zatvoriti na 24 sata, osigurati mu dobar catering, naprosto kao gesta da ostane dojam da ipak taj jednopartijski sustav koji je nanio veliku štetu ljudima treba biti simbolički kažnjen. Međutim, on nije bio tome sklon i onda smo se dogovorili da igramo tenis. Tako da smo igrali s ljudima koji su izgubili izbore i s režimom koji je propao. Igrali smo poznati teniski meč na Velesajmu u Zagrebu. Igrali smo, dakle, Franjo Tuđman i ja protiv Cirila Ribičića iIvice Račana. Dakle, to je jedna anegdota koja pokazuje kako je demonizacija Tuđmanove vladavine ili vladavine iz tog doba potpuno neutemeljena – kaže Slaven Letica.račan tuđman Njegov najdugovječniji politički savjetnik, Ivić Pašalić ističe njegovu ljudsku veličinu i činjenicu da nikada nikoga, pa ni svoje najveće protivnike nikada nije ponizio, potpuno odbacio ili ostavio bez kruha. – Kada su ‘94. Stipe Mesić i Joža Manolić praktički pokušali izvesti parlamentarni udar, da ne kažem državni udar jer to bi bilo pregrubo, cilj je bio smijeniti Tuđmana. U tim radikalnim okolnostima predsjednik je posebno sjeo i s Manolićem i s Mesićem te im rekao: “Dajte, hajde da to riješimo.” To bi otprilike bila njegova formulacija. Stipi Mesiću bilo je ponuđeno mjesto, nekakvo veleposlaničko, Joži Manoliću bilo je nešto nuđeno u pravosuđu, u Ustavnom sudu. Dakle, i u tim okolnostima on je rekao: “Hajde da to pokušamo riješiti na koliko-toliko normalan način”– prisjeća se Ivić Pašalić. Slično iskustvo imao je i Zdravko Tomac, potpredsjednik Vlade demokratskog jedinstva, koji je tada bio član SDP-a. – Budimir Lončar bio je zadnji, ostavku je dao tek nakon pada Vukovara. Zašto to spominjem? Zato što je on tada dolazio u Hrvatsku, bio na razgovoru kod Tuđmana i Tuđman ga je prihvatio. Nakon toga je sa mnom razgovarao i rekao: “Treba negdje zaposliti Lončara. Ja sam mu oprostio, on je još uvijek utjecajan i bolje da ga imamo na našoj strani nego protiv nas” – kazuje Tomac.Tuđmanova savjetnica za odnose s javnošću Vesna Škare Ožbolt sjeća se svog prvog razgovora s njim. – Ponudio joj je posao savjetnice za odnose s javnošću, a ona mu je odgovorila: “Predsjedniče, ja to nikad nisam radila.” On me pogledao i rekao: “Boga mu, pa nisam ni ja prije bio predsjednik države!” Šefica kabineta predsjednika Tuđmana Zdravka Bušić prisjeća se kako joj se žalio što više nema vremena za neke stare navike. – Joj, kako meni fali otići na ribice u Jurišićevu. Kako mi fali otići među ljude – prenosi njegove riječi Zdravka Bušić. tudjman-franjo-predsjenik[1] Jure Radić, predstojnik Ureda predsjednika Tuđmana, sjeća se kako ga je nagovorio da promijeni ime Vili Zagorje. – Kad sam došao k predsjedniku u Vilu Zagorje, rekao sam mu: “Predsjedniče, moja je supruga Zagorka. I vi ste Zagorac, sve je to uredu, ali mi se baš ne sviđa da se zove Vila Zagorje.” “Pa kako bi ti da se zove?” pitao je. Kažem mu: “U nas u Hrvatskoj ima puno toga što se naziva dvorima. Recimo, moja stara kuća u Baškoj Vodi zove se Radićevi dvori. Ima i u Zagorju toga, pa ja predlažem da se ovo zovu Predsjednički dvori.” “Odlično ti je to”, odgovorio mi je Tuđman – ispričao je Jure Radić. Ljudska dimenzija Šef protokola Želimir Kramarić, koji je s pokojnim predsjednikom proveo dosta vremena, ispričao je nekoliko detalja koji oslikavaju njegovu ljudsku dimenziju. – Pozvao me i rekao: “Daj, molim te, uzmi ovo pismo i ovo tu.” Ja gledam što je i dolazim do stola. Kad on meni daje nekakvo otvoreno pismo u kojemu se nalazi dvije tisuće kuna. Ja kažem: “Predsjedniče, što je ovo?” Kaže: “Pisala mi je neka gospođa, starija, ima tešku materijalnu situaciju. Daj, molim te, dostavi joj nekako taj novac.” Njega je to pismo toliko ganulo – kaže Želimir Kramarić koji je vidio Tuđmana kako plače te dodaje: – To je bilo nakon jednog susreta s majkama koje su izgubile sinove u ratu. Kramarić opisuje i Tuđmanove radne navike: – Ako bi predsjednik zvao u radno vrijeme, za to smo obično govorili “do Dnevnika”, a za ono drugo “poslije Dnevnika”. Ako bi nas zvao do Dnevnika, onda bi bila riječ o tekućim političkim pitanjima. A ako bi se radilo o vremenu poslije Dnevnika, onda bi to najčešće bilo o pitanjima koja su vezana za budućnost Hrvatske. Od srijede na kioscima DVD “Sasvim nepoznati Tuđman” možete kupiti za 39,90 kuna Izvorni članak možete pogledati OVDJE
#dr. Franjo Tuđman #ivica račan

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.