SDP se radikalizira, jer ga Plenković izguruje iz lijevog centra: Ostojić veliča Tita

Uoči predstojećih parlamentarnih izbora koji bi se mogli dogoditi u srpnju, SDP-ovac Ranko Ostojić i bivši ministar unutarnjih poslova u Vladi Zorana Milanovića oglasio se povodom obljetnice smrti komunističkog diktatora Josipa Broza Tita, samo nekoliko dana nakon što je aktualni predsjednik RH uvrijedio legalnu postrojbu HV-a – HOS-ovce.

Ostojić o Titu: Hvala mu za sretno djetinjstvo, dječaštvo i mladost

“Prije 40 godina umro je Čovjek zbog kojeg ovo pišem na hrvatskom jeziku. Ujedno se ne ispričavam onima koji bi voljeli da je to talijanski ili njemački… Hvala mu od svih nas što imamo svoje da ga ne damo (a tuđe nećemo), a od mene osobno hvala mu za sretno djetinjstvo, dječaštvo i mladost.
Slava ti Druže Stari!”, napisao je Ostojić.

Obožavatelji komunističkog diktatora s oduševljenjem su dočekali Ostojićevu objavu.

“Ja nažalost nisam iz doba kad je on bio vođa te velike zemlje Jugoslavije … Neka mu je laka zemlja i neka ga se nikada neda zaboraviti … Koliko sam naučio o njemu toliko mu se vise divim … Veliki čovjek počivao u miru”, napisao je jedan Ostojićev pratitelj, na što mu je Ostojić odgovorio:

“Veseli me da ima takvih mladih ljudi. Ili kako bi Tito:”Narod koji ima ovakvu omladinu, ne treba brinuti za svoju budućnost”.”

Podsjetimo, bivši SDP-ov čelnik, a današnji hrvatski predsjednik Milanović je najprije iz Jasenovca za spomen-ploču pobijenim bojovnicima Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) koja je iz Jasenovca premještena nedaleko u Novsku, rekao: “To treba maknut, baciti negdje.”, a potom i je 1. svibnja iznenada napustio obilježavanje akcije Bljesak u Okučanima zbog znakovlja HOS-a na majici jednog od okupljenih.

Tko je Ranko Ostojić?

Ranko Ostojić rođen je 1962. u Splitu gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu. Obrazovao se u Norveškoj i SAD-u. U životopisu koji je objavio prije dvije godine kao kandidat za splitskog gradonačelnika Ostojić je naveo da je već kao srednjoškolac počeo raditi, uglavnom fizičke poslove, a da mu je prvi ozbiljniji posao bio u splitskom ACY-ju gdje je 1988. radio kao prodavač.

U 6. sazivu Hrvatskog sabora bio je zastupnik SDP-a, stranke u koju se učlanio 1990.. Bio je predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, član triju odbora – za zakonodavstvo, ratne veterane i međuparlamentarnu suradnju te saborskog izaslanstva u Skupštini Zapadnoeuropske unije. Na 11. Konvenciji SDP-a u svibnju 2008. izabran je za člana predsjedništva.

Godine 2009. se na lokalnim izborima natjecao za gradonačelnika Splita, ali ga je u drugom krugu porazio Željko Kerum.

Na mjesto ministra unutarnjih poslova je imenovan 2012. godine nakon pobjede SDP-a na parlamentarnim izborima. Tada je stekao reputaciju jednog od najbližih suradnika premijera Zorana Milanovića.  Nakon što je u jesen 2016. Zoran Milanović nakon poraza na izborima objavio kako se neće natjecati za novi mandat predsjednika SDP-a, Ostojić je bio jedan od nekoliko kandidata koji su se kandidirali za njegovo mjesto. U drugom krugu ga je pobijedio predsjednik zagrebačke organizacije SDP-a Davor Bernardić.

Tko je bio Josip Broz Tito?

Josip Broz Tito bio je jedan od najsurovijih zločinaca u suvremenoj povijesti.

Na čelo Komunističke partije Jugoslavije došao je nakon Staljinovih čistki tridesetih godina prošlog stoljeća, u kojima je i sam sudjelovao.

Pod Titovim rukovodstvom partizani su nakon Drugog svjetskog rata, provodili mučenja i masovne egzekucije pobijeđenih vojnika te civila, žena i djece, počevši od pokolja na Bleiburgu pa do križnih putova, o kojima i danas svjedoče mnoge neobilježene i nepoznate masovne grobnice diljem Slovenije, Hrvatske i BiH.

Daksa, Orsula i Jakljan na dubrovačkom području, Huda jama, Kočevski rog u Sloveniji, Macelj, Jazovka, zagrebačka Gornja Kustošija, Gračani i dvorište Učiteljskog fakulteta, samo su neke od nebrojenih lokacija, na većini kojih još uvijek nije provedena ekshumacija žrtava.

Prema izvorima koje je naveo Davor Dijanović u Hrvatskom tjedniku, sam je Tito osobno zapovjedio pokolj koji je započeo na Bleiburgu, a nastavio se na križnim putovima.

Obračun s Katoličkom crkvom i nadbiskupom Stepincem

Nakon dolaska na vlast Tito započinje surov obračun sa svim institucijama, skupinama i pojedincima koji su mogli na bilo koji način smetati novoutemeljenoj vlasti. Osobito žestoko se okomio na Katoličku crkvu. Progon Crkve, kojoj je tijekom poslijeratnih godina ubijeno više stotina redovnika, redovnica i svećenika, među kojima je bio i jedan biskup, Josip Maria Carević, najvidljiviji je bio u procesu protiv zagrebačkog nadbiskupa, blaženog Alojzija Stepinca.

Nadbiskupu Stepincu suđeno je u montiranom sudskom procesu u kojemu je optužen za suradnju s okupacijskim vlastima, nakon što je odbio Titovu ponudu da osnuje „državnu crkvu“, odvojenu od Vatikana i pape. Pet je godina proveo u zatvoru u Lepoglavi, a potom je ostatak života proveo u kućnom pritvoru u rodnom Krašiću.

Neki izvori svjedoče da je Stepinac u krašićkom pritvoru trovan te da je Tito bio taj koji je osobno zapovjedio da ga se otruje.

Goli Otok – neljudska poniženja žrtava

Logor na Golom Otoku i na otoku Sv. Grgur još su neki od simbola Titove vladavine. Logor je otvoren 1948., nakon sukoba Tita sa Staljinom, kao mjesto gdje su odvođeni Informbiroovci i Staljinovi pristaše, no vrlo brzo su onamo počeli dospijevati i svi drugi koji su označeni kao nepodobni.

Na Golom su se Otoku neljudskim postupcima ponižavali i mučili zatvorenici. Među ostalim, i jedni su druge bili prisiljeni batinati palicama. Oni koji su uspjeli izaći s Golog otoka, morali su biti poslušni suradnici režima, u suprotnom, prijetio im je povratak u logor.

Tito odlučivao o svemu u državi

U Jugoslaviji, tijekom njenog čitavog postojanja, a mislimo na Drugu Jugoslaviju, onu nastalu na ruševinama Drugog svjetskog rata, od samog početka sve je bilo podređeno Brozu – od tiska, do društvenih, sportskih te kulturnih djelatnosti.

Trčale su se svakog proljeća štafete za izmišljeni rođendan jugoslavenskog vođe. Naime, Tito nije rođen 25. svibnja, na “Dan mladosti”, već 7. svibnja, što se u Jugoslaviji namjerno prešućivalo.

Svaki državni blagdan bivše Jugoslavije bio je podređen Titu, od Dana Republike, 29. studenoga, do Dana borca, pa čak i Međunarodnog Dana žena, 8. ožujka.

(Ne)djela govore o njegovom načinu vladanja

Stvorena je atmosfera u kojoj partija može pogriješiti, ali vođa ne, što se najbolje vidjelo tijekom obračuna Tito-Ranković, 1966. godine. Pritom se zaboravilo da je zapravo Tito stvorio Rankovića i njemu dao zloglasne jugoslavenske tajne službe u ruke, najprije OZNU, a onda i UDBA-u, a ne obrnuto.

Čitav je niz primjera koji dokazuju da se u Jugoslaviji ništa nije događalo, a da o tome presudnu riječ nije dao Josip Broz.

Obračun s hrvatskim proljećem, prije toga Goli otok, a još prije svega toga, odmah nakon Drugog svjetskog rata, pokolj na Bleiburgu, zapravo su najbolja svjedočanstva o karakteru vladavine Josipa Broza Tita koga neki i danas slave kao velikog lidera i vizionara.