Spomendan – Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma od 23. rujna 2008. godine, a potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009.

Hrvatska u nedjelju, 23. kolovoza obilježava spomendan – Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

Hrvatska se obilježavanjem tog dana pridružila većini zemalja članica EU-a u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava. Europski parlament je u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se tako pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj obilježavanjem 23. kolovoza, Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok neke druge članice obilježavaju 27. siječnja, Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma od 23. rujna 2008. godine, a potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009. Parlamenti i vlade svih država članica EU-a, država kandidatkinja za članstvo u EU i zemalja povezanih s Europskom unijom pozvani su na usvajanje i provedbu te Rezolucije. U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko i ministar branitelja te predsjednik Vladina Povjerenstva za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i groblja poslijeratnih razdoblja Predrag Matić položit će vijence i zapaliti svijeće kod Spomen-parka Dotršćina te ispred Spomen-obilježja Gračani-Banjaluka. Uz njih, vijence će položiti i svijeće zapaliti izaslanik predsjednice Republike Ivan Zvonimir Čičak, izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Vlasta Ivčević, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH Franjo Habulin, predsjednik Vijeća gradske četvrti Podsljeme Krešimir Kompesak te predstavnici veleposlanstava stranih država u Hrvatskoj. Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježit će i HDZ čija će izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće za žrtve na Golom otoku, otoku Sv. Grgur, na grobu Stjepana Đurekovića na zagrebačkom Mirogoju, na jami Jazovki te kod centralnog križa na groblju Drenova u Rijeci. Za žrtve komunizma podno spomen ploče u luci Tetina na Golom otoku vijence će položiti i zapaliti svijeće izaslanstvo HSP dr. Ante Starčević, a svoja osobna svjedočanstva izreći će preživjeli zatvorenici. Konferenciju za novinare u Zagrebu održat će Građanska inicijativa za Hrvatsku bez totalitarističke simbolike u javnim prostorima “Krug za Trg” koja traži da se promjeni ime Trga maršala Tita u Zagrebu.