Šterc: ''Ne može se dječjim doplacima i porodiljnim naknadama rješavati demografska revitalizacija''

Gosta Dnevnika Nove TV bio je demograf Stjepan Šterc. Po ne znam koji put ste gost u našem Dnevniku, je li tako? Nekoliko puta smo već ovo izgovarali. Svi se iščuđavamo što se događa. Međutim, događa se. Jesu li ovo, po Vašoj procjeni, ozbiljne mjere ili tek politički odgovor predsjednici? Prije svega ću reći da me ne čudi, kad se već ta problematika pozicionirala u okviru socijalne obiteljske politike, naravno da ne možemo drugo ni očekivati. S druge strane, uvijek tvrdim, da ipak ono što se tiče ključne problematike u državi, recimo ekonomske, financijske pa i demografske - to ipak moraju voditi najbolji u Hrvatskoj. To su mjere koje su čiste socijalne. One neće zaustaviti silinu iseljavanja i izrazito velike negativne trendove prirodnog pada. Prema tome, rekao bih – da mi nešto radimo, donosimo nekakve mjere, a zapravo ta problematika za nas nije ključna razvojna problematika države. Dječji doplatak i radno vrijeme vrtića, je li to dovoljno? Ne može se s dječjim doplatcima i porodiljnim naknadama rješavati demografska revitalizacija Hrvatske. Svaka je mjera dobrodošla, ali je pitanje njezine učinkovitosti. Naravno da mi procjenjujemo da je ta mjera nedostatna i da mi još uvijek nismo shvatili što nam se može dogoditi u sljedećih pet do deset godina, nastavimo li s ovakvim formalnim mjerama. Ima li uopće novca za ovo obećanje? To je uvijek pitanje koje mi postavljaju na javnim skupovima, znanstvenim itd. Ono što bih Vladi odmah predložio je da se, između ostalog, pročešlja proračun i tek bi onda vidjeli u detalje koliko imamo proračunskih stavki koje su irelevantne za državni razvoj i koje bi mogle usmjeriti u nešto što je puno važnije, a to je demografska relativizacija. Po mojoj procjeni, s obzirom na to da sam analizirao proračun, i nakon razgovora s ljudima iz ministarstva financija - mi smo došli možda čak do 12, 13 milijardi koje su manje bitne od onog što bi mogli usmjeriti u demografsku revitalizaciju Hrvatske, a to je nekoliko puta više nego što inače treba za demografsku revitalizaciju. Hoće li ove mjere to zaustaviti iseljavanja? Ne, sasvim sigurno te mjere neće zaustaviti iseljavanje. Razina našeg iseljavanja je po službenim podacima oko 40.000 godišnje. Po službenim podacima zemalja useljavanja, vrlo vjerojatno 80, a da se to Hrvatskoj može dogoditi potvrđuju nam recimo Rumunjska, Poljska itd. gdje samo jedne godine se iseljava, na primjer u Njemačku, sa službenim podacima i do 200.000 ljudi. Što bi moglo zaustaviti iseljavanje? Prije svega to se mora postaviti, po stoti put ću to izgovoriti, na ključnu stratešku poziciju u Vladi. Ne može s tim upravljati niti ministar niti ministrica niti državni tajnik. S tim mora upravljati potpredsjednik Vlade koji će biti iznad pojedinih resora kojima se moraju između ostalog, pa i zadavati zadatke vezano za demografsku revitalizaciju. Osim toga moramo u ovom konceptu socijalne politike koji je sad prisutan, mogli smo sva ova sredstva usmjeriti prema rodiljama i ženama koje su u trudnoći, a ne da ih u tom razdoblju kažnjavamo snižavanjem plaća itd. Ove se mjere mogu odnositi na nezaposlene žene. Zašto se demografija konačno ne shvati kao ključni problem opstojnosti hrvatske? Moram priznati da mi je to mistika. U Hrvatskoj sve relevantne institucije, HAZU, Matica Hrvatska, Crkva itd., definitivno jasno potvrđuju, da je to ključna problematika zemlje. Na koncu, to je nedavno izjavila predsjednica, pokazujući na izvanredno stanje misleći na odlazak mladih i prirodni pad. To je pokazatelj da to zaista jest izvanredno stanje u Hrvatskoj.