Vijesti Najčitanije

Stigla nova anketa o predsjedničkim izborima: Predsjednica bilježi pad, a Milanović raste

Stigla nova anketa o predsjedničkim izborima: Predsjednica bilježi pad, a Milanović raste
Nakon što je jučer objavljeno istraživanje CRO Demoskop o političkim strankama i političarima koji agencija Promocija plus provodi za RTL, danas donosimo istraživanje koje je za RTL provela agencija Promocija plus o preferencijama kandidata za predsjednika Republike
Predsjednički su izbori potkraj godine, neslužbene kandidature već se ozbiljno redaju, a da želi u reizbor, prošlog je tjedna, očekivano, objavila i aktualna predsjednica. I dalje je prvi izbor, no nakon objave kandidature bilježi blagi pad rejtinga, s tim da su se podaci počeli prikupljati baš dan prije objave kandidature i nastavili iduća tri dana.

Predsjednica bilježi pad, Milanović raste

Da se predsjednički izbori održavaju sada, Kolindu Grabar-Kitarović zaokružilo bi najviše ispitanika, njih 29,8 posto (30,2 posto u rujnu), što je pola postotnog boda manje nego prošlog mjeseca. Istodobno, prednost u odnosu na Zorana Milanovića se smanjuje jer on bilježi blagi rast. Bira ga 25,6 posto ispitanika (u rujnu 25,5 posto).

No ne zaostaje puno ni Miroslav Škoro. Iako je zaustavio rast, na visokih je 19,1 posto (19,2 posto u rujnu). Mislav Kolakušić, koji se oglašava isključivo na društvenim mrežama, dodatno se udaljio. Tako u listopadu bilježi znatniji pad za tri postotna boda u odnosu na rujan. Sada ga bira 6,4 posto ispitanika (9,3 posto u rujnu).

Gledano po biračkom tijelu 80-ak posto HDZ-ovaca je očekivano za Grabar-Kitarović, ali i dalje ih 15-ak posto bira Škoru. No, aktualna predsjednica ima i 20-ak posto Mostovih birača. Unatoč tome što je ta stranka službeno podržala Škoru, manje od polovine njihovih birača namjerava za njega glasovati. I Milanović dijeli SDP-ovce, iako ih više od 70 posto bira njega, dio glasova ide i njegovim glavnim protukandidatima.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: RTL

Pernaru potpora još manja

Od ostalih, na petom je mjestu Dejan Kovač kojeg podupire HSLS. Njega bira 3,3 posto birača (2,6 posto u rujnu). Dario Juričan koji je promijenio ime u Milan Bandić ima manje od 2 posto (1,9 posto) glasova, jednako kao i Dalija Orešković. Bivšeg člana Živog zida Ivana Pernara bira još manje ispitanika – 1,6 posto (u rujnu 2 posto).

Bivši Mostov ministar i zastupnik Vlaho Orepić je na 1 posto (u rujnu 1,5 posto), a ispod toga su nezavisni Ante Simonić (0,7 posto) i Katarina Peović (0,6 posto) iz Radničke fronte. Ostalih je 2 posto, a unatoč gužvi među potencijalnim kandidatima ima i neodlučnih, točnije 6,2 posto.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: RTL

Drugi krug Grabar Kitarović i Milanović

Više je kombinacija moguće u drugom krugu, u koji prema podacima ide aktualna predsjednica. Ako očekuje pobjedu, bit će tijesno jer su i Milanović, ali i Škoro zahtjevni protukandidati. Ipak, tijesnija bi se borba vodila između Grabar Kitarović i Škore.

Da se u drugom krugu sučele aktualna predsjednica, koju i u drugom mandatu podržava HDZ, i bivši premijer, kojeg podržava SDP, pobijedila bi, iako labavo, Kolinda Grabar-Kitarović. Nju bi zaokružilo 50,8 posto ispitanika (52,7 posto u rujnu), a Milanovića 44,9 posto (42,8 posto u rujnu). Ova pobjeda je u rujnu bila uvjerljivija, no aktualna je predsjednica izgubila dva postotna boda koja je dobio Milanović!

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: RTL

Birači Miroslava Škore, očekivano, u drugom krugu češće biraju Grabar-Kitarović - gotovo 70 posto, ali 30 posto ih bira Milanovića koji uzima i više birača Mislava Kolakušića. Neodlučnih je 4,3 posto.

Drugi krug s dva desna kandidata

U slučaju da u drugi krug uđu dva desna kandidata, utrka je još napetija! 48,4 posto bira Kolindu Grabar-Kitarović (u odnosu na rujanskih 51,3 posto), a Miroslava Škoru 42,3 posto (u rujnu 41,4 posto). Neodlučnih je dvostruko više nego u prethodnom srazu - čak 9,2 posto, što znači da bi oni odlučili pobjednika. I SDP-ovci i Milanovićevi birači ovdje gotovo dvostruko češće biraju Miroslava Škoru, baš kao i birači Mislava Kolakušića. Više od 80 posto HDZ-ovaca je za stranačku kandidatkinju, ali 16 posto bira Škoru.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: RTL

Škoro i Milanović u drugom krugu

A ako do drugog kruga ne dođe aktualna predsjednica već Milanović i Škoro, takav sraz će također biti napet, a u njemu bolje stoji Miroslav Škoro.

Između bivšega HDZ-ovca i bivšega SDP-ova premijera ispitanici češće biraju ovog prvog. Miroslava Škoru bira 49,8 posto ispitanika (49,7 posto u rujnu), a Zorana Milanovića 45,8 posto (45,1 posto iz rujna). Smanjio se broj neodlučnih, sada ih je 4,4 posto, pa i jedan i drugi bilježe rast, nešto veći Milanović. Njemu bi potporu dalo 20 posto birača Grabar-Kitarović iz prvog kruga, no većina bi ipak zaokružila Škoru. Škoro bi dobio i više Kolakušićevih birača, iako su birači bivšega suca podijeljeni. Most je češće uz Škoru, ali 35 posto njihovih birača ipak bira Milanovića.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: RTL

Prema rezultatima prvog istraživanja, otkada je i aktualna predsjednica objavila kandidaturu i time ušla u ring s glavnim izazivačima, jasno je da komotnu situaciju nema nitko, i da su gotovo sve varijante drugog kruga moguće. Službena kampanja najvjerojatnije neće biti duga, ali ona neslužbena je počela.

Prema rezultatima je jasno da je aktualnoj predsjednici jednako teško, možda i teže, zadržati nego pridobiti birače. Idućih mjeseci ona će u svakoj situaciji biti i predsjednica i kandidatkinja iako su i na ovaj rejting utjecale i njezine predsjedničke dužnosti, poput službenog putovanja u SAD na kojem si je dala oduška i zapjevala. I ona i ostali trošit će i glasnice i cipele, a na kraju će presuditi glasovi građana.

Istraživanje je provela agencija PROMOCIJA PLUS od 1. listopada do 4. listopada 2019. CATI metodom (telefonski) na uzorku od 1300 punoljetnih građana Republike Hrvatske. Standardna pogreška uzorka iznosi +/- 2,77 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.


-0:07

Izvor:Tportal

#anketa #predsjednički kandidati

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.