Vijesti Najčitanije

Stiv Culej u BUJICI: Predrag Matić ostat će upamćen kao hrvatski Juda

Stiv Culej u BUJICI: Predrag Matić ostat će upamćen kao hrvatski Juda

Capture

Pet je bogoslova stalo ispred crkve sv.Marka i time simboliziralo postojanje dvije različite Hrvatske, tvrdi Culej

U večerašnjoj Bujici Velimira Bujanca gostovao je umirovljeni pripadnik hrvatske specijalne policije Stiv Culej. Istaknuo je kako ga još jeza hvata od pogleda i mržnje “momaka u prvom kordonu policije” koja je jučer tri puta prekršila ugovore s Vatikanom i pokušala ući u bogoštovni prostor u želji za postupanjem nad Josipom Klemmom i Đurom Glogoškim, pretpostavlja po izravnoj zapovijedi Zorana Milanovića. Pet je bogoslova stalo ispred crkve sv.Marka i time simboliziralo postojanje dvije različite Hrvatske, slika je to kojom je Stiv Culej ilustrirao svoje emocije kada je u emisiji ponovno proživio dramu od prošle noći. “Sigurnosna procjena bila je za čistu jedinicu, onaj tko je radio procjenu potpuno je nesposoban. Mi smo tamo snimljeni, mogli su samo pričakati neka izađemo i uručiti nam što su imali. Umjesto toga doživjeli smo oživotvorenje Milanovićeve uzrečice ‘ili mi ili oni’. Cilj je bio po njegovoj zapovijedi ući u crkvu i postupati prema ratnim vojnim invalidima. Nas dvadesetak bi tada pružilo otpor i riskiralo vlastite živote kako je u jučerašnjim izjavama rekao Predrag Matić”, objasnio je Culej. Problematizirajući postupanje policije rakao je kako “su momci u prvome redu postupanja imali hladne poglede pune mržnje, govorili su kako ćemo ‘dobiti što tražimo’, podsjetilo me to na postupanja nekih drugih organa nekada u Vukovaru. Nisu to bili oni momci koje ja poznajem. Čuo se i strani jezik. Možemo samo nagađati iz kojega su regrutnoga centra doveli ove batinaše jer drugačije ne mogu objasniti zatečenost tolikom količinom bijesa i srdžbe prema mirnim prosvjednicima”. Voditelj emisije Velimir Bujanec problematizirao je trostruki pokušaj ulaska u Bogoštovni prostor s pravnoga gledišta rekavši kako ovdje ima elemenata nekoliko međunarodnih kaznenih djela. Osim kršenja ugovora s Vatikanom, policija je prekršila i nekoliko hrvatskih i međunarodnih zakona ostavivši prosvjednike bez WC-a te blokiravši dopremu deka i hrane. “I u srbijanskim logorima bilo je bolje, tamo su zatočenici dobivali barem neki obrok i kakav takav WC”, rekao je Stiv Culej dodavši kako je “Predrag Matić lijepo je proživio svoje zarobljeništvo jer mu je često dolazila njegova Snežana, a sve su to okrunili životom u Zagrebu na naš račun. Ostat će upamćen kao hrvatski Juda”. U emisiju se uključio i don Damir Stojić. Iz iskustva života na zapadu rekao je kako je temelj demokracije pravo na prosvjed, peticiju i štrajk te se upitao prestaje li to Hrvatske biti demokratska zemlja. Pojasnio je kako se ispred Bijele kuće konstantno prosvjeduje, primjerice jedan čovjek prosvjeduje od 1981. godine stalno, čak i živi u šatoru ispred Bijele kuće. Rekao je i kako mu je nejasno kakvi su to ljudi kojima je inicijacija za nasrtaj u crkvu bila molitva, rekavši kako su mu se javili neki njegovi župljani policajci te rekli kako “u današnjoj policiji, za razliku od interventne policije koju je u vrijeme progona Mirka Norca vodio Milijan Brkić, ne postoji pravo na priziv savjesti. Don Stojić je rekao i kako će “HBK o svemu izvijestiti Vatikan koji će zasigurno tražiti zaštitu vlastitih ugovora sa RH i postupati protiv policije pred sudom jer su prekršeni ugovori”. Situaciju je usporedio s 1945. godinom kada su neki u crkve ulazili na konjima kako bi izvijesili svoje zastave ili sa 1979. godinom kada su islamisti upali u veleposlanstvo SAD-a u Teheranu.
#gost #Bujica #Velimir Bujanec #Stiv Culej

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.