Vijesti Najčitanije

Što je HRT, koji godišnje uzme 1,2 mlrd. kn našeg novca, odgovorio o ugošćavanju Puhovskog?

Što je HRT, koji godišnje uzme 1,2 mlrd. kn našeg novca, odgovorio o ugošćavanju Puhovskog?

“Hrvatska radiotelevizija ne želi se upuštati u aktualne polemike koje se vode po medijima”, odgovorili su s HRT-a, za Narod.hr na upit o ugošćavanju Žarka Puhovskog koji redovito nastupa kao komentator sa svojim ‘političkim analizama’.

HRT – kojeg čine Hrvatski radio i Hrvatska televizija kao javni radio i javna televizija, za koji državljani RH plaćaju pristojbu u iznosu od 80 kn mjesečno, prikupi svake godine 1,2 mlrd. kuna našeg novca – ne smatra potrebnim odgovoriti na pitanja koja postavlja javnost i njihovi gledatelji.

U slučaju neke lustracije, Žarko Puhovski ne bi mogao biti pozvan na neku javnu, državnu televiziju, ali privatnim televizijama ne možete osporiti pravo da ga pozovu ako one to žele. Lustracija se uvijek odnosi na javne poslove, dakle, ne daje se pristup javnim poslovima osobama koje su kompromitirane u tom bivšem sustavu. To je osnovna ideja lustracije, svuda gdje je ona provedena. A ona nije provedena samo u državama bivše Jugoslavije i u Rusiji – to je nešto što je vrlo indikativno”, kazao je za Narod.hr povjesničar dr. sc. Mladen Ančić, profesor s Odjela za povijest sveučilišta u Zadru, kojega smo upitali o slučaju Žarka Puhovskog koji je, kako je to nedavno podsjetio predsjednik Milanović, bio svjedok optužbe u procesu protiv hrvatskih studenata 1971., prilikom gušenja Hrvatskog proljeća.

Narod.hr stoga je zanimalo je li prikladno da se takav čovjek poziva na pojedine televizije kao “ugledni politički komentator“ i bi li to bilo moguće da je u Hrvatskoj provedena lustracija, jer sada su “odjednom izašle” već odavno poznate činjenice – da je sudjelovao kao svjedok u montiranom političkom procesu tijekom Hrvatskog proljeća te da je kao svjedok na Haškom sudu svjedočio stvari koje nisu bile istinite.


1 od 7
 
 

Koje smo odgovore tražili od HRT-a?

HRT-u smo nakon brojnih upita naših čitatelja poslali četiri pitanja:

  1. Je li Vaša medijska kuća bila svjesna činjenice kako je Žarko Puhovski, koji je Vaš čest gost, bio svjedok u montiranim političkim procesima?

    2. Kako komentirate navode predsjednika Zorana Milanovića koji govori o umiješanosti Puhovskog i osuđivanje sudionika Hrvatskog proljeća:

    “U sudskom procesu protiv Dražena Budiše, Ivana Zvonimira Čička, Ante Paradžika i Gorana Dodiga koji se odvijao u kolovozu 1972. godine Žarko Puhovski je bio krunski svjedok optužnice. Sud ga je prihvatio kao svjedoka na prijedlog javnog tužitelja Stjepana Bokora. Ovo je važno naglasiti, jer se u naknadnim iskrivljavanjima činjenica Puhovski voli predstavljati kao svjedok kojeg je pozvao sud, želeći time reći da je on svjedočio u neutralnoj ulozi. Istina je da ga je pozvao sud, ali sud je pozivao svjedoke koje je predložio javni tužitelj i koje su predlagali branitelji optuženih. Puhovski je svjedočio devetog (utorak, 15. 8. 1972.) i desetog dana suđenja (srijeda, 16. 8. 1972.) Novinska izvješća ne navode koliko je dugo trajalo svjedočenje Puhovskog u utorak, ali navode da je u srijedu svjedočio “čitav dan” (Večernji list, 17.8.1972.), odnosno “više od sedam časova” (Politika, 17.8.1972.). Puhovski je svojim svjedočenjem potvrđivao navode optužnice koja je bila ispisana na “33 gusto kucane stranice”. Desetak sati svjedočenja bilo je sasvim dovoljno da se potvrdi svaki redak od 33 gusto kucane stranice optužnice. I ne samo za to da se optužnica potvrdi, nego i za to da se optužnica dodatno proširi. Puhovski je svojim svjedočenjem proširio ne sam opseg navoda optužnice, nego i krug osumnjičenih osoba koje su temeljem njegova svjedočenja bile procesuirane. Krug osumnjičenika proširio je devetog dana suđenja za tri imena (Jure Juras, Stjepan Turek, Matko Bradarić), a desetog dana za još tri imena (Ferdo Bušić, Ivan Boras i Krešimir Martinec, čije prezime mediji pogrešno navode kao “Martinić”).”

    3. Smatrate li analitičara Puhovskog i dalje relevantnim komentatorom društveno-političkih zbivanja?

    4. Hoćete li ga i dalje pozivati u svoje emisije?

    Na gornja pitanja iz HRT-a dobili smo samo kratki odgovor:

    “Hrvatska radiotelevizija ne želi se upuštati u aktualne polemike koje se vode po medijima”.

    Podsjetimo, Žarko Puhovski sveprisutni je politički analitičar omiljen na Hrvatskoj televiziji, ali i Hrvatskome radiju, a predsjednik Milanović sada se sjetio činjenica o Puhovskom, ali tek nakon što je ovaj ‘kućni komentator’ HRT-a i drugih medija, napao njega osobno.

    Zanimljivo je spomenuti da je 2016. Puhovski hvalio Milanovića i reklamirao SDP prije izbora, a tadašnje Milanovićeve poteze ocijenio dalekosežnim planom Zorana Milanovića da se za tri i pol godine kandidira za predsjednika države.

    HRT, između ostalih medija, Puhovskom već godinama redovito daje prostor da oblikuje javno mnijenje – komentira ljude, napada, tumači tko jest, a tko nije prikladan za određeni položaj, tko ima ili nema kapaciteta za javno djelovanje, i sve ove godine to nije bilo problem.

    Naprotiv, HRT-ov urednik i voditelj Aleksandar Stanković, poznat po privatiziranju prostora na državnoj televiziji, u svojoj emisiji Nedjeljom u dva 2009. Puhovskom je omogućio opravdavanje svjedočenja u procesu Budiši i Čičku 1971.

    Stanković se prošli tjedan emisijom pohvalio na Facebooku, te izdvojio citate svog gosta:

    – “ne znam je li bilo časno svjedočiti u procesu Budiši i Čičku 1971., ali smatram da je bilo ispravno”
    – “Paradžik je smatrao da je moj iskaz korektan”
    – “Čičak je jednom govorio da sam korektan, a drugi put da moj iskaz nije korektan”
    – “Budiša je rekao da nisam ništa govorio protiv njih, ali da sam bio ciničan”
    – “spavam mirno”

Izvor:Narod.hr

Autor: Gordana Sarkotić/Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr

#Aleksandar Stanković #HRT #Žarko Puhovski

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.