Vijesti Najčitanije

'Stvara se dojam da svatko tko neće podržati Ustavne promjene štiti kaznena djela ubojstva'

'Stvara se dojam da svatko tko neće podržati Ustavne promjene štiti kaznena djela ubojstva'

2-10-2013- 10-43-05

Odbor za Ustav je započeo je raspravu o promjenama Ustava koje predlaže SDP, a koje bi trebale ukinuti zastaru za sva teška ubojstva.

Ovo se pitanje otvorilo paralelno s takozvanim lex Perković jer su Vlada i premijer Zoran Milanovic tumačili kako se Josipa Perkovića ne moze izručiti radi zastare te kako zato treba mijenjati Ustav. Prije ljetne stanke protiv pokretanja ustavnih pormjena osim oporbe bili su i partneri SDPa HNS ali i SDSS. Današnja rasprava je započela unatoč zahtjevu HDZ-ova Vladimira Šeksa da se o izmjenama Ustava ne raspravlja dok se ne riješi, točnije dok na snagu ne stupi zakon koji regulira izručenja po europskom uhidbenom nalogu, takozvani lex Perković. Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Peđa Grbin je kazao kako smataju da postoje posebno teška kaznena djela na koja ne bi smjela nastupiti zastara te da je dio njih rađen u ime jedne države koja nije bila sklona procesuiranju. 'Ovdje je stvoren dojam da svatko tko neće podržati Ustavne promjene zapravo štiti kaznena djela ubojstva. To su ozbiljne prijetnje. Kako bi izbjegli optužbe o politikanstvu oko ustavnih promjena, jedino je rješenje referendum', kazao je Dragutin Lesar te dodao da bi se uz to trebalo regulirati referendumsko odlučivanje građana. 'Pred ovim je Saborom jedna inicijativa o dopuni Ustava, Vlada je rekla da je prikupljeno dovoljno potpisa, a gdje je ta inicijativa? Zašto nije pred nama na Odboru? Ja se ne moram slagati s tom inicijativom, ali moram štititi njihova Ustavna prava. Ili da se odbije ili da se raspiše referendum, trećeg nema', kazao je Lesar. U nastavku je kazao kako je teških, politički motiviranih, ubojstava bilo i nakon 1990. godine. 'Ove promjene ustava mogu, ali i ne moraju biti u direktnoj vezi Zakona o europskom uhidbenom nalogu. Kvalifikacija kaznenog djela kao teškog ubojstva, što ako sud tijekom postupka izmjeni tu kvalifikaciju? Meni ovo nije jamstvo da neće doći do zastare onoga o čemu govorimo. Takvih teških ubojstava, politički motiviranih je bilo i nakon 1990. godine', kazao je. 'Pravda i želja za pravdom je nešto što nas uvijek mora rukovoditi. Ja bi sada postavio pitanje - što s kaznenim djelom kada pojedinac 15 puta siluje djecu? To odlazi u zastaru, po našim stavovima to je lakše kazneno djelo, toliko o tome da se brinemo za pravo i pravednost. To su razlozi zbog kojih neću podržati izmjenu Ustava', dodao je Lesar. Milorad Pupovac se pak osvrnuo na kvalifikacije i 'političčki motivirano ubojstvo'. 'Sva sreća da smo odustali i da smo zamijenili s terminom 'teška ubojstva'. Mi bi bili jedina zemlja koja ide tom vrstom imenovanja. Što je ubojstvo mladog Makedonca u Splitu, što je to politički motivirano, a nikad se tako nije ocijenilo, da dalje ne nabrajam od 1990., a ima toga još. Sva sreća da smo odustali od toga i zamijenili s terminom 'teška ubojstva'. Ni to nije najsretnije, ali je mnogo bolje i manje riskantno ako se budemo klonili kvalifikacija o politički motiviranim ubojstvima, onda bi ja mogao podržati. Ako se idemo baviti time, onda je to previše opsežno, kazao je. Pupovac smatra da nije problem samo u teškim ubojstvima. ' Što je s imovinom ljudi koju je ova država spriječila da se vrati, a oduzeo im je jedan režim koji je po svemu bio zločinacki, ali smo zakonima o povratu imovine isključili mogućnost da se tim ljudima vrati imovina. I ne samo to, nego smo onima koji su bili označeni kao sudionici kvislinskog režima dali pravo da im se vrati u naturi, a onima kojima je bilo nacionalizirano ne', kazao je. Šeks mu je na to odgovorio rekavši da je izrekao teške klevetničke insinuacije. 'Rekli ste da je za ubojstvo vojnika JNA u Splitu kriv pokret za stvaranje Hrvatske. Time ste rekli da je HDZ kriv za to jer je HDZ tada stvarao državu. To ubojstvo, gospodine Pupovac, je sankcionirano. Hrvatska se država ispričala Makedoniji. Ja sam osobno bio u Makedoniji u ime predsjednika. Da je to zločin koji je učinio HDZ je bezočna kleveta, kao što je bezočna kleveta s vašom poznatom patetikom da je oduzimanje kuća i stanova bilo rezultat jednog zločinačkog režima. To su klevetničke laži koje ste jednom upotrijebili kada ste rekli da je u Hrvatskoj prekršteno 13.000 srpske djece', kazao je Vladimir Šeks te dodao da je nedopustivo vlast iz devedesetih proglašavati zločinačkim režimom. Pupovac je na to Šeksu kazao da mu želi pripisati namjeru da kleveće te da mu u usta stavlja nešto što nije rekao. 'Vi ste, gospodine Šeks, rekli da je HDZ odgovoran za to, a ja to nisam rekao. Rekao sam samo da se politički motivirana ubojstva mogu koristiti u tm kontekstu i priči ubojstva mladog makedonskog vojnika. To tko ga je ubio i čiju zastavu je nosio te u koga je vjerovao, nije bitno. Ja sam upravo rekao da ako bi se sve to tako uzelo u obzir, onda bi stvarno HDZ bio optužen. Vi ne slušate i ne želite čuti što ja govorim', kazao je te se u nastavku osvrnuo na problem s imovinom. 'Što se tiče imovine, gospodine Šeks, govorim o državi između 1941. I 1945. godine, a zašto vi krivo tumačite, ja ne znam. Vjerojatno zato što je ova rasprava ovako rano', kazao je Pupovac i još jednom naglasio da ga je Šeks krivo protumačio te da nije tako mislio. 'Da jesam, onda ne bi bio s HDZ-om u koaliciji osam godina', dodao je. 'Ako se vi na ovakav način ispričavate, onda u redu, ali ja sam jako dobro čuo što ste vi rekli', odgovorio mu je Šeks. Dragan Zelić iz Gonga je pak kazao kako njemu nije jasno zašto se traže ove izmjene Ustava te da mu sve 'izgleda kampanjski'. 'Svjedoci smo zadnjih nekoliko godina da sve više zakona ide na konzultiranje s javnosti, a ova promjena ne da nije išla, nego je dogovarana u kuloarima vladajućih. Vidjeli smo da ima još prostora za promjenu Ustava, zašto vladajući nisu išli na cijeli paket ustavnopravnih promjena. Želim vjerovati da je ovo samo iznimka, kazao je. 'Trebat će još puno vladajućih da nas uvjere da ovo nije puki igrokaz i pokazivanje mišića. Ja ne vjerujem i ne znam hoće li ovo dovesti do ispunjavanja naših obveza, a to su izručenja', dodao je Zelić. Ingrid Antičević Marinović je kazala kako je sad još više sigurna da treba apostrofirati politički motivirana ubojstva. 'Svi se slažemo da je ubojstvo Đurekovića politički motivirano. S ovim mi šaljemo poruku da se to smatra nečim najtežim i da je dužnost države da uhvati svaku osobu koja čini kaznena djela i da joj sudi, a ne da ima neke svoje izvršitelje i plaćenike koji će ubijati, nemojmo se zavaravati, i toga je bilo', rekla je. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE
#rasprava #promjena ustava #zastara #Odbor za Ustav #teška ubojstva

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.