SUD BiH Počelo suđenje za ratni zločin nad Hrvatima u Križančevom selu

Pred raspravnim vijećem Suda Bosne i Hercegovine danas (petak) je počelo suđenje osmorici bivših pripadnika tzv. Armije Bosne i Hercegovine koje optužnica tereti za ratne zločine počinjene 1993. nad hrvatskim civilima i zarobljenim pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na području Križančeva sela, kod Viteza u središnjoj Bosni. Tužitelj Ivan Matešić u uvodnoj je riječi kazao kako će tužiteljstvo dokazati da je prvooptuženi Ibrahim Purić zapovjedio napad na vojnike i civile u Križančevu selu, Šafradinu i Dubravici kod Viteza te da je drugooptuženi Nijaz Sivro osobno izdao nalog za strijeljanje najmanje dvanaest zarobljenih pripadnika HVO a. Uz Purića i Sivru optuženi su i Ibrahim Tarahija, Rušit Nurković, Almir Sarajlić, Sadik i Šaćiru Omanović te Kasim Kavazović. Optužnica ih tereti za zločine počinjene 22. prosinca 1993. na širem području Križančevog sela, kada su to područje napali pripadnici Armije BiH. Purić je tada bio zapovjednik 325. brdske brigade Armije BiH i taktičke skupine Sjever. On je izdao nalog za napad na Križančevo selo, a optužnica navodi kako nije istražio i kaznio izravne počinitelje ratnoga zločina odnosno strijeljanja zarobljenih pripadnika HVO i počinitelje ubojstva najmanje dvije žene hrvatske nacionalnosti, Kate Alilović i Matilde Pranjoković. Prema riječima tužitelja Matešića, pomoćnik zapovjednika 325.brdske brigade za sigurnost Nijaz Sivro je izravno zapovjedio strijeljanje dvanaest zatočenih pripadnika HVO koji su se predali, umjesto da je, sukladno svojim ovlastima, zajamčio njihovu sigurnost, jer je imao na raspolaganju vojni zatvor nedaleko od mjesta njihovoga zarobljavanja. Kako je u uvodnoj riječi naveo tužitelj Matešić, zatočene pripadnike HVO su, u blizini obiteljske kuće Nike Šafradina, strijeljali iz automatskoga oružja Almir Sarajlić zvani „Roki“ te Sadik i Šaćir Omanović i Kasim Kavazović. Posmrtni ostaci strijeljanih pripadnika HVO te još sedamnaest ubijenih vojnika hrvatske nacionalnosti koji su ranije stradali, predani su hrvatskim vlastima i obiteljima 1. veljače 1994.godine. Optužnica protiv Purića i ostalih pripadnika ABiH je potvrđena je 5.veljače ove godine. “Dokazat ćemo svaki navod iz optužnice. Cilj nam je istina jer smo svjesni osjetljivosti slučaja, različitih izjava i doživljavanja zločina u Križančevom selu, koji je za Hrvate jedno od najvećih stratišta, a za Bošnjake čista vojna pobjeda, ali želimo utvrđivanjem istine doprinijeti i pomirenju i suživotu na tom području“, poručio je tužitelj Matešić i najavio u dokaznom postupku saslušanje brojnih svjedoka, bivših pripadnika HVO i Armije BiH te članova obitelji žrtava. Jedan od svjedoka bit će i Nikica Šantić, jedini preživjeli u tom pokolju. Svi optuženi su ranije pred Sudom BiH izjavili kako se ne osjećaju krivim po navodima optužnice. Prvooptuženi Purić je odbacio navode iz optužnice da je izdao zapovijed o napadu na civile u Križančevu selu tvrdeći da je izdao samo zapovijed o napadu na vojnike HVO, u sklopu šire akcije deblokade Viteza koju je pokrenuo 3. korpus ABiH čije je središte bilo u Zenici. Purić je optužnicu nazvao “monstruoznom” i “nedokazivom”. Odvjetnica Nijaza Sivre, Lejla Čović, tvrdi kako je optužnica neutemeljena, jer njen branjenik navodno kao pomoćnik zapovjednika brigade nije mogao izdavati zapovijedi ostalim pripadnicima brigade. Optužnica navodi kako su okrivljeni postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i civilnih osoba za vrijeme rata. Zločin u Križančevu selu jedno od najvećih stradanja žrtava hrvatske nacionalnosti na području Viteza i okoline u Domovinskom ratu./HMS/fah