Vijesti Najčitanije

Suđenje u Haagu: 'Osudite Srbiju za genocid! I natjerajte Beograd da plati ratnu odštetu!'

Suđenje u Haagu: 'Osudite Srbiju za genocid! I natjerajte Beograd da plati ratnu odštetu!'

1_238157

"Ako Srbija nastavi nijekati i ne prihvaćati realnost, to će se teško postići. Hrvatska želi puno pomirenje sa Srbijom, ali naši su odnosi opterećeni odbijanjem Srbije da prihvati prošlost i riješi preostala pitanja iz rata", rekla je profesorica međunarodnog prava iz Rijeke.

Hrvatska je u petak zatražila od Međunarodnog suda pravde (ICJ) da osudi Srbiju za genocid nad Hrvatima u Domovinskom ratu, a od Beograda da kazni počinitelje zločina i plati ratnu odštetu čiji bi iznos sud trebao naknadno utvrditi. "Genocid u Hrvatskoj je počinila Srbija ili je počinjen u ime Srbije",izjavila je voditeljica hrvatskog pravnog tima Vesna Crnić-Grotić na suđenju u Den Haagu i podsjetila da Srbija nije osudila i kaznila nijednog visokog vojnog časnika ili političara odgovornog za zločine nad Hrvatima.

"Ovaj je slučaj važan za hrvatski narod, za stabilnost i miroljubiv suživot u regiji. Sud u tome ima važnu ulogu i nadamo se da će ispuniti ulogu čuvara konvencije o genocidu", ustvrdila je Crnić-Grotić u velikoj dvorani u Palači mira.

Hrvatska je 1999. tužila Srbiju za kršenje Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju genocida iz 1949. tako što je počinila genocid nad Hrvatima u ratu od 1991. do 1995.

Beograd mora procesuirati i kazniti počinitelje zločina pod njegovom jurisdikcijom, dostaviti podatke o nestalima, vratiti oteto kuturno blago i platiti odštetu hrvatskim građanima i državi, rekli su hrvatski zastupnici u završnoj riječi pred najvišim sudom UN-a.

Crnić-Grotić smatra da dio srbijanskih dužnosnika ne prihvaća istinu o događajima prije 20 godina, pa je presuda potrebna da bi dvije zemlje zatvorile to poglavlje i izgradile nove odnose.

"Ako Srbija nastavi nijekati i ne prihvaćati realnost, to će se teško postići. Hrvatska želi puno pomirenje sa Srbijom, ali naši su odnosi opterećeni odbijanjem Srbije da prihvati prošlost i riješi preostala pitanja iz rata", rekla je profesorica međunarodnog prava iz Rijeke.

Prioritet službenog Zagreba je rješavanje sudbine 865 nestalih Hrvata, pa od Beograda traže podatke o masovnim, individualnim i tzv. sekundarnim grobnicama u Hrvatskoj i Srbiji.

Hrvatska je od 1996. do 1998. Srbiji dala 1063 protokola na temelju kojih je identificirano 938 osoba, rekla je Crnić-Grotić, a iz Srbije su u Hrvatsku vraćena samo 103 tijela, dok je tek jedna masovna grobnica s trinaest tijela (u Sotinu) pronađena kao rezultat informacija od Srbije.

Zagreb od Beograda traži povrat dokumenata koje je JNA 1991. odnijela iz vukovarske bolnice, važnih za identifikaciju osoba koje su izvedene iz bolnice nakon pada grada u studenom 1991.

Kada je bivši srbijanski predsjednik Boris Tadić 2010. posjetio Vukovar vraćen je manji dio tih dokumenata, ali oni nisu doveli do napretka, rekla je profesorica Crnić-Grotić.

Od Srbije se zahtijeva povrat kulturnog blaga otetog s okupiranih područja - ukupno 25,000 umjetničkih predmeta iz 45 muzeja, 1,000 religijskih artefakata i privatnih arhiva i bibiloteka.

Hrvatska je tužbu protiv Srbije podnijela 1999. kada je predsjednik susjedne države bio Slobodan Milošević, podsjeća hrvatska strana.

"Vlast je 2000. promijenjena, ali nova vlada nije promijenila stavove prema događajima u Hrvatskoj. Poricanje se nastavilo, a slično smo čuli i u sudnici", rekla je Crnić-Grotić.

Dodala je da hrvatsku tužbu potkrepljuju presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) počiniteljima zločina nad Hrvatima, uključujući i one o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata srbijanskog vodstva i krajinskih Srba s ciljem stvaranja velike Srbije.

Pred tim sudom, koji se bavi kaznenom odgovornošću pojedinaca, nitko nije osuđen za genocid nad Hrvatima ili Srbima. "Ali, stvar je u tome da se pred ICTY-em nije o tome odlučivalo. Vi ste prvi sud koji se bavi optužbama za genocid", rekla je Crnić-Grotić.

Hrvatski pravni zastupnici kažu da se zločini nad Hrvatima u četiri ratne godine mogu podvesti pod genocid te da su ga počinile JNA i srpske paravojne postrojbe pod vodstvom, kontrolom i uz financijsku pomoć Beograda.

Usmena rasprava pred ICJ-em nastavlja se u četvrtak 27. ožujka kada će drugi krug dokaza iznijeti srbijanski pravni tim. U protutužbi podnesenoj 2010. Srbija optužuje Hrvatsku za genocid nad krajinskim Srbima u Oluji u kolovozu 1995.

  • Autor: HIna/ Anamarija Pranjić
  • Photo: Tomislav Krasnec/PIXSELL
Izvorni članak pogledajte OVDJE

#suđenje #Haag

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.