Sve o Donjecku i Luhansku: Od Holodomora, preko operacije ‘Barbarossa’, do republika koje bi mogle pokrenuti treći svjetski rat

Iako još od 2014. proruske separatističke republike Donjeck i Lugansk nisu pod kontrolom Kijeva te su samoproglašene republike, ruski predsjednik Vladimir Putin tek ih je u utorak priznao. Riječ je o još jednom političkom manevru kakvim s obje strane svjedočimo posljednjih tjedana. Ove dvije enklave nalaze se u regiji Donbas na istoku Ukrajine, a evo što znamo o Donjecku i Luhansku. 

Ukraine on political map of Europe

Procjenjuje se da na širem području Donjecka živi 2,3 milijuna ljudi, a u Lugansku oko 1,5 milijuna. Većina ih govori ruski jezik, a područje je poznato po proizvodnji ugljena i čelika.   

Kijev ovu regiju od 2014. naziva, baš kao i poluotok Krim – ‘privremeno okupiranim teritorijima’ iako su se Donjeck i Lugansk proglasile republikama.

Kratka povijest Donjecka i Luhanska

Iako je ruski predsjednik Vladimir Putin kazao kako povijesne veze Rusije i Ukrajine datiraju još od devetog stoljeća, regija Donjeck i Lugansk pripojene su Ukrajini nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata i ruskog građanskog rata. 

Donbas je teško stradao i tijekom Staljinovog terora glađu Holodomora, a nekoć je nosio ime upravo po njemu – Staljino. Lugansk se u doba SSSR-A nazivao Vorošilovgrad, Tijekom Drugog svjetskog rata ova je regija bila jedna od strateških regija za Hitlerovo osvajanje u operaciji Barbarossa.

Public Domain wikipedia

Donjeck je najveći grad u regiji Donbas, nekoć je imao međunarodno zračnu luku, a čak je 2012. bio i domaćin Europskog prvenstva u nogometu.

U borbama nakon 2014. Zračna je luka uništena, a ove samoprozvane republike ostale su uglavnom odsječene od Zapada i preživljavale su zahvaljujući izdašnoj pomoći Moskve. 

Početkom 2014., nakon što su masovni prosvjedi u Ukrajini svrgnuti promoskovskog predsjednika, Rusija je izvršila invaziju i anektirala ukrajinski poluotok Krim – potez koji Europa i Sjedinjene Države smatraju protuzakonitim.

Separatisti koje podržava Moskva zauzeli su istočne industrijske regije Donjeck i Lugansk na granici s Rusijom. Tamo su pobunjenici zauzeli vladine zgrade i proglasili nove ‘narodne republike’.

U sukobima poginulo 14 tisuća ljudi

Kriza je eskalirala, a proruski separatisti u Donjecku i Lugansku održali su referendum za proglašenje neovisnosti od Ukrajine.

Rusija i Ukrajina dogovorile su 2015.  mirovnim sporazumom iz Minska, plan kojim je uz posredovanje Francuske i Njemačke bio okončan sukob između Kijeva i separatista koje podržava Rusija u spornoj regiji Donbas. 

Prema sporazumu, Ukrajina će dvjema regijama dati poseban status i značajnu autonomiju u zamjenu za ponovno preuzimanje kontrole nad svojom granicom s Rusijom.
Procjenjuje se da je u sukobima od tada poginulo oko 14. tisuća ljudi.

Na čelu samoproglašenje Narodne republike Donjeck od 2018. je Denis Pušiljin, a Leonid Pasečnjik je čelnik samoproglašene Luganske republike.