Svjetski dan astme: Najčešća nezarazna bolest među djecom
Svjetski dan astme obilježava se na inicijativu Globalne inicijative za astmu (GINA) uobičajeno prvog utorka u svibnju svake godine, a ove se godine obilježava u srijedu, 5. svibnja. Ovogodišnja tema Svjetskog dana astme je „Otkrivanje zabluda o astmi“.
Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, procjenjuje se da više od 339 milijuna ljudi na svijetu ima astmu i da je 2016. godine na globalnoj razini bilo 417 918 umrlih od astme. Astma je najčešća nezarazna bolest među djecom.
Prvi Svjetski dan astme obilježen je 1998. godine u više od 35 zemalja širom svijeta, a broj sudionika se povećava iz godine u godinu.
Astma je kronična upalna bolest dišnih putova. Glavno obilježje astme je bronhospazam koji izaziva pojavu zviždanja, osjećaja pritiska u prsima i kratkoće daha. Bolest je uzrokovana kombinacijom složenih i nepotpuno razjašnjenih okolišnih i genetskih čimbenika.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana astme je „Otkrivanje zabluda o astmi“. Tema daje poziv na akciju za rješavanje uobičajenih mitova i zabluda u vezi s astmom koji sprječavaju osobe s astmom ostvariti veći napredak u liječenju ovog stanja.
Zablude koje postoje o astmi uključuju sljedeće izjave:
* Astma je dječja bolest – mnoga djeca prevladaju astmu odrastanjem.
* Astma je zarazna.
* Oboljeli od astme ne bi se trebali baviti sportom.
* Astma se može kontrolirati samo visokim dozama kortikosteroida.
Istine o astmi su:
* Astma se može javiti u bilo kojoj dobi (kod djece, adolescenata, odraslih i starijih).
* Astma nije zarazna. Međutim, virusne respiratorne infekcije (poput prehlade i gripe) mogu izazvati astmatski napad. Kod djece je astma često povezana s alergijom, ali astma koja započne u odrasloj dobi rjeđe je povezana s alergijama.
* Kada se astma dobro kontrolira, pacijenti s astmom mogu vježbati, pa čak i baviti se vrhunskim sportom.
* Astma se najčešće može kontrolirati kortikosteroidima koji se udišu u malim dozama.
Čimbenici koji pokreću astmu
Vanjski su čimbenici najčešće povezani s alergijskom reakcijom izazvanom alergenima, a unutarnji s upalnim odgovorom imunoloških stanica i tvarima koje one izlučuju. Najčešći unutarnji (nealergijski) pokretači (okidači) astme su virusne infekcije (upale gornjeg dišnog sustava), hladni zrak, zagađeni zrak, tjelesni napor, acetilsalicilna kiselina i drugi nesteroidni protuupalni lijekovi, emocionalni stres, dim cigarete.
U oba slučaja dolazi do kontrakcije glatkih mišića u stijenci bronha, otoka sluznice bronha i povećanog stvaranja sluzi u sekrecijskim stanicama sluznice bronha, što dovodi do povećanog otpora strujanju zraka kroz sužene bronhe (bronhoopstrukcija). Javlja se zaduha, nadražajni kašalj, piskanje i stezanje u prsima. To je stanje važno znati prepoznati na vrijeme i započeti liječenje odmah.
Ranije se astmatski status označavao kao astma, koja, usprkos liječenju, neprekidno traje više od 24 sata, a danas kao teška opstrukcija bronha, koja se niti nakon 60 minuta nakon započinjanja liječenja, ne poboljšava.
Može li se spriječiti astmatski napad?
Nije moguće spriječiti sve astmatske napade. No, moguće je poduzeti neke korake kako bi vjerojatnost njihova nastupa bila manja:
* uzimati lijekove točno po preporukama liječnika (u prvom redu inhalacijski kortikosteroidi)
* izbjegavati alergene (prašina, pelud, dlake) i iritanse (dimovi, pare, mirisi, hladni zrak, kemikalije na radnom mjestu)
* izbjegavati teže fizičke napore, kod astme uzrokovane naporom
* konzultirati se s liječnikom o mogućnosti otkrivanja čimbenika koji bi mogli dovesti do astmatskog napada
* redovito koristiti mjerač vršnog protoka zraka i postupiti po uputama, ako su vrijednosti vršnog izdisajnog protoka zraka (engl. peak expiratory flow; PEF) niže od normalnih, čak ako simptomi astme i nisu izraženi
* odlaziti redovito na kontrolne liječničke preglede, kako bi znali da je astma kontrolirana i da se lijekovi za astmu koriste pravilno
* liječnik astmatičaru mora biti oslonac, pružajući mu sigurnost ohrabrujućim stavom, posebno ako bolesnik ima iskustvo teških napada astme
Ipak, u određenog broja bolesnika provokacijski čimbenik za astmatski napad ostaje nepoznat, navodi Plivazdravlje.
Oboljeli nisu pod povećanim rizikom od Covida-19
Najnovije smjernice ukazuju kako oboljeli od astme nisu pod povećanim rizikom od zaraze Covidom-19, no akademik Miroslav Samardžija ističe da su bolesnici koji učestalo koriste bronhodilatatore ili velike količine kortikosteroida ipak u ugroženoj skupini, navodi tportal.
Također, za astmatičare je važno da nastave redovito piti propisanu terapiju radi kontrole bolesti, a Globalna inicijativa za astmu preporučuje da se trebaju cijepiti.
Za spirometriju ne treba raditi test na Covid, a pacijenti se ne moraju bojati zaraze jer je istraživanje Europskog respiratornog društva pokazalo da spirometrija nije bila mjesto zaraze i prijenosa koronavirusa, napominje Tajana Jalušić Glunčić, voditeljica Klinike za plućne bolesti Jordanovac.
Izvor:Narod.hr
Autor: gs/foto: Mother helps her little boy to makes inhalation at home. Young woman with son doing inhalation with a nebulizer. Child, Ventilator, Breathing Exercise, Problems, Patient
