Teršelič i Jović plaćeni su za to što rade, problem su oni koji su ih izmislili

Donosimo i originalni izvještaj s navedene tribine. Jović je na početku istaknuo kako su hrvatsko-srpski odnosi u posljednjih 20 godina stalno u najgorim fazama. Kako tvrdi, prvo se na kratko smirimo, onda dođu izbori, pa se onda sve vrati na staro. ''Imamo situaciju u kojoj se, naročito u Hrvatskoj, odnosi sa Srbijom postavljaju vrlo visoko na političkoj ljestvici, to je iznenađujuće. Jer kada se pogleda temelj nacionalnog identiteta koji se razvija u Hrvatskoj, imamo izjavu Vesne Pusić, koja ne spada u tuđmanističku struju, koja kaže da je Hrvatska tada bila teritorijalno ujedinjena i da mi slavimo mir. Ali ona nije ujedinjena 5. kolovoza, niti je to proslava mira. Neobično je slaviti takvu operaciju sa stanovišta mira'', objasnio je Jović. Kaže kako imamo situaciju da ljudi koji vode SDP organiziraju paradu u povodu 5. kolovoza, i da iznenađuje da je ta tema još uvijek toliko živa, a da postoji visoki stupanj konsenzusa. ''Zemlja je sebe samu konstituirala na nacionalnom mitu da je pobjednik i žrtva. Mislim da je Hrvatska tu jedini primjer. Imate tu kombinaciju koja podsjeća na Srbiju nakon Drugog svjetskog rata, onda nemate puno tolerancije prema drugima i ne vidite drugu stranu. Ako pogledate hrvatske medije, doista nema dana kada se ne govori o ratu, ako ne o devedesetima onda o četrdesetima. Imamo ljude koji ne žele da se rat ostavi iza jer imaju statusne interese, žele Hrvatsku pretvoriti u konzervativnu zemlju'', rekao je. Teršelič: Ne prihvaćamo višeslojnu interpretaciju Teršelič je usmjerila raspravu u smjeru da smo u našim zemljama jako loši u okončanju rata te da se pokazalo da smo loši i u okončanju Drugog svjetskog rata. ''Nismo se pokazali osobito dobrima u dokumentiranju svega što nam se dogodilo. U istraživanju faktografije nasilja za Drugi svjetski rat, Križni put, Goli otok nismo se pokazali dobrima. Ja bih rekla da nismo navikli na višeslojne interpretacije. Strano nam je vjerovati u faktografiju ako se ona istraži. Naše društvo vjeruje usmenoj predaji, prije nego nečemu što su istraživali i dokazali'', rekla je Teršelič. Nastavila je kako mi uvijek idemo jednostavnim interpretacijama. ''Zločini u Dubrovniku i Vukovaru se mogu okarakterizirati, ne samo kao agresija, nego i kao građanski rat. Jer rat u Hrvatskoj je bio i to, to nama jako teško pada. Mi smo tako daleko od situacije da bi prihvatili višeslojnu interpretaciju, to je jedan od problema'', rekla je. Kovačević: Rat je bio dogovoren Bivši gradonačelnik Knina Drago Kovačević krenuo je u malo drugačijem tonu. ''Što se tiče Oluje, moglo je svakako drugačije, ali tu se radi o slojevitom problemu. Ja sam jako blizu stava gospođe Teršelič, s time da bih ja tom ratu dao malo drugačiji pridjev, odnosno dogovoreni rat. To je dio nečega što ne smijemo zaobići. Ta suradnja je priča o etničkom inženjeringu koja je doživjela vrhunac upravo na području Krajine. Etničko čišćenje se nije dogodilo nigdje drugdje nego u Kninu'', rekao je. Zatim je spomenuo i razloge zašto je i kako je Hrvatska priznata kao država. ''Zbog čega je napravljena agresija na Dubrovnik i Vukovar? Pa zbog priznavanja Hrvatske u međunarodnoj zajednici. Kada Vukovar i ono njegovo grozno rušenje nije bilo dovoljno za međunarodno priznanje, otvorena je besmislena akcija Dubrovnik i Hrvatska je priznata upravo na Dubrovniku. Rat u BiH ne počinje zato jer je netko ubio svata na Bašćaršiji, rat je počeo tako što su na Kuprešku visoravan ušli Mladićev korpus i Gotovina. Rat u BiH počinju Srbi i Hrvati. U Hrvatskoj je bilo jako važno što je Tuđman rekao, a radi se o javnom dokumentu koji se zove 'Izvješće i stanju države i nacije', koji je donesen 1997. godine. Tada je progonjenje Srba iz Hrvatske proglasio velikim uspjehom'', rekao je Kovačević.