Vijesti Najčitanije

Tko je veleposlanik Hidajet Biščević, o čijoj je izjavi o Domovinskom ratu Narod.hr prvi pisao?

Tko je veleposlanik Hidajet Biščević, o čijoj je izjavi o Domovinskom ratu Narod.hr prvi pisao?

Hidajet Biščević, veleposlanik Republike Hrvatske u Srbiji našao se u fokusu javnosti nakon što je dao intervju međunarodnom časopisu Diplomacy and Commerce povodom obljetnice pada Vukovara, te se u opsežnom razgovoru uz ostalo navodi Domovinski rat kao “građanski rat”. 

Diplomacy and Commerce objavio je ispravak u kojem veleposlanik tvrdi da je njegova rečenica pogrešno prevedena. 

“Nakon što je veleposlanikov intervju objavljen na engleskom jeziku, javio nam se i istaknuo da je jedna rečenica iz njegovog intervjua pogrešno prevedena. Ovoga puta objavljujemo korektno preveden intervju s isprikom veleposlaniku”, napisao je u ispravku  Diplomacy and Commerce.

“Nenamjerna tehnička pogreška koju je prevoditelj napravio u studenome Croatia InFocusa u izdanju časopisa Diplomacy&Commerce dovela je do objave pogrešnog prijevoda. Ovim putem se ispričavamo veleposlaniku Republike Hrvatske u Srbiji Njegovoj Ekselenciji Hidajetu Biščeviću i objavljujemo cijeli intervju s ispravno prevedenom rečenicom”, napisali su. 

Biščevićev put

Podsjetimo, predstavnik hrvatske manjine u Vojvodini Tomislav Žigmanov kritizirao je ranije te optužio Biščevića da radi protiv hrvatskih interesa. Predsjednik Milanović je nakon optužbi Žigmanova odlučio pozvati Biščevića na sastanak, dok mu je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman dao podršku.

Biščević je dugogodišnji diplomat koji je svoju diplomatsku karijeru započeo još za vrijeme Jugoslavije, a također je i bivši ugledni novinar koji obnašao jednu od najjačih medijskih funkcija u bivšoj državi. Hidajet je rođen u Sarajevu 1951. godine te je završio Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. 

Počeo je raditi kao novinar u VUS-u (Vjesnik u srijedu). Obnašao je funkcije vanjskopolitičkog urednika i komentatora, a od 1985. do 1989. bio je glavni urednik rubrike unutarnje politike Vjesnika.

Kada je riječ o diplomaciji, Biščević je za vrijeme SFRJ sudjelovao na skupovima UN-a i Pokreta nesvrstanih zemalja. Sudjelovao je i u radu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.

Za vrijeme raspada SFRJ i stvaranja Republike Hrvatske Hido Biščević postaje glavni urednik Vjesnika što ostaje do 1992. godine. Nakon toga prelazi u Ministarstvo vanjskih poslova te obnaša dužnost veleposlanika u Turskoj (1993–96) i Rusiji (1997–2002). Glavni je tajnik Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) u Sarajevu (2008–12), a od 2014. šef delegacije Europske unije u Tadžikistanu nakon čega odlazi u Beograd. 

Govoreći za Globus o svom odnosu s Tuđmanom, Biščević tvrdi kako ga je prvi predsjednik na samrti pitao: “‘Hido, kome da ostavim Hrvatsku?’. Bio sam, naravno, začuđen i nisam ništa odgovorio, a on je počeo analizirati političare koji su bili oko njega. Ne pitajte me za imena. Mogu samo reći da su njegove analize bile izvanredno točne i precizne. Bio je, u svakom slučaju, svjestan u kakvu je stanju Hrvatska”. 

Biščević 90-tih nakon otkrića partizanskih grobnica bio zabrinut

Inače, Biščević je 90-ih zastupao “smirivanje tenzija” nakon snažnih reakcija povodom otkrića masovnih partizanskih grobnica poput Jazovke i Sošica na Žumberku.

“To što je nekoliko stotina ljudi u Zagrebu vjerojatno znalo za to 45 godina vrlo je uznemirujuće”, rekao je Biščević. “A selo je samo 300 metara od jame. Ne razumijem psihološku mašineriju koja je to držala u tajnosti 45 godina”, govorio je Biščević, ali i tvrdio kako Jazovku u političke svrhe iskorištavaju obje strane. 

U MVP je, prema riječima Milana Jajčinovića, došao kao kadar Mate Granića uz Vladimira Drobnjaka i Zorana Bošnjaka, a 2005. je slovio kao jedan od kandidata za Ministra vanjskih poslova nakon neopozive ostavke Miomira Žužula.

Iza sebe, Biščević nema velikih afera, ali Glas Istre je pisao kako je jedan od jasnijih primjera nepotizma u sektoru vanjskih poslova i europskih integracija svakako onaj Ozane Bišćević, njegove kćeri.

Ona se samo dva mjeseca nakon završetka Fakulteta političkih znanosti skrasila u tadašnjem Ministarstvu europskih integracija, a bila je zaposlena je bez natječaja, na mjesto stručnog suradnika u Odjelu za koordinaciju provedbe integracijskih aktivnosti.

Biščević je u MVP-u obnašao i važnu funkciju državnog tajnika za politička pitanja, a posljednjih godinu dana proveo na veleposlaničkom mjestu u Beogradu. Nakon što je skinuta zastava na hrvatskom veleposlanstvu u Beogradu, Biščević je ustvrdio kako „mi govorimo o zastavi, ali zapravo govorimo u Srbiji, i o tome kako se društvo želi ovdje razvijati“.

“U tom smislu iskreno sam zahvalan MUP-u Srbije na izvanredno brzoj ili vrlo jasno formuliranoj reakciji, zahvalan sam policajcima koji su došli pred rezidenciju, gotovo da je njima bilo nelagodno što se to dogodilo”, ocijenio je on.

Izvor:Narod.hr

Autor: ds/Foto: afa.at/

#Domovinski rat #veleposlanik #Hidajet Biščević

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.