Vijesti Najčitanije

Tko je Vlaho Orepić, političar koji je promijenio tri stranke?

Tko je Vlaho Orepić, političar koji je promijenio tri stranke?

Vlaho Orepić, saborski zastupnik, bivši član HDZ i Mosta te bivši ministar unutarnjih poslova prešao je u HSS i odmah postao potpredsjednik stranke.

Tko je Vlaho Orepić?

Vlaho Orepić rođen je 6. studenog 1968. godine. Završio je Zapovjedno stožernu školu ‘Blago Zadro’ u Zagrebu, smjer pomorstvo. Na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku stekao je zvanje diplomiranog inženjera pomorskog prometa – smjer Nautika, a na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu stekao je zvanje višeg sportskog trenera.

Sudjelovao je u Domovinskom ratu, ali je bio i zastavnik JNA uoči njega.

Nakon završetka rata sredinom 1996. godine obavljao je posao izvjestitelja za pomorske snage i minsko protuminska djelovanja, nakon čega je preuzeo dužnost voditelja operativnog odsjeka u stožeru ZVPS Jug.

Potres u Mostu

Koncem 2017. godine Vlaho Orepić je izazvao i prvi veći potres u Mostu nakon njihova stupanja na nacionalnu političku scenu. Naime, Orepić je napustio Klub zastupnika Mosta.

“Istupio sam zato što ideju Mosta želim potkrijepiti idejama koje će biti bitne cijelom društvu, a ne samo dijelu njega. To podrazumijeva okupljanje stručnih, samoostvarenih ljudi, koji će objektivno moći ostvariti te ciljeve. Nastojat ću u Saboru biti glas takvih samoostvarenih ljudi, koji nisu ideološki opterećeni, kako onih u Mostu, tako onih izvan njega. Nastojat ću politiku kao sredstvo vratiti narodu i izvesti iz lokalnih okvira. Moje političko djelovanje bit će usmjereno postizanju jedne pristojne uljuđene, uređene, građanske Hrvatske”, obrazložio je tada Orepić.

Orepić je široj javnosti postao poznat kao ministar unutarnjih poslova iz kvote Mosta, a ovu je funkciju obnašao od 22. siječnja 2016. do 17. travnja 2017. Za njegova kratka mandata najviše su mu se prigovarale gužve na granici sa Slovenijom zbog izmijenjenog schengenskog režima.

Često je bio u sukobu s tadašnjim potpredsjednikom Vlade Tomislavom Karamarkom čije je zahtjeve za smjenom starih kadrova odbija sve dok u policijskoj stanici u Heinzelovoj ulici u Zagrebu nije opljačkan sef načelnika Sektora organiziranog kriminaliteta Željka Dolačkog.

Protivnik izgradnje termoelektrane u Pločama

Orepić je u političkim krugovima primjećen još dok se kao predsjednik Udruge Škanj borio protiv izgradnje termoelektrane u Pločama. Zbog žestokog protivljenja tužio ga je i direktor Luke Ploče koji ga je privatno tužio za sramoćenje, te je Orepiću 2015. dosuđena kazna od 4.000 kuna, zatim 4.375 kuna tužitelju na ime nagrade odvjetnika te 1.000 kuna sudskih troškova.

Prije HSS-A i Mosta bio i član HDZ-a

Zanimljivo, kada su mediji otkrili da je Vlaho Orepić bio i član HDZ-a, potvrdio je za Večernji list da je tome doista tako, kako je u njemu bio 1991. i 1992. godine te da je izašao upravo zbog svađe s direktorom Luke Ploče, s kojim je očito 13 godina ostao u otvorenoj svađi.

Orepić kritizirao Hasanbegovića zbog antifašizma

“Ja sam svojedobno u ovoj emisiji spominjao antifašizam kao floskulu, ali imamo i još jednu frekventniju floskulu koju sada slušamo – “neka institucije rade svoj posao”, “državno odvjetništvo je neovisno”, naveo je Hasanbegović u listopadu 2018. godine u HRT-ovom Otvorenom, zbog čega ga je kritizirao Vlaho Orepić koji je ustvrdio: “Antifašizam nije floskula, tako da, ovaj, da vam to bude jasno”.

Hasanbegović mu je na to odgovorio da ne treba voditi predizbornu kampanju i zaključio “Vaši birači Vama vjeruju bez da se dokazujete.”

Htio se kandidirati za predsjednika, ali nije skupio dovoljno potpisa

Orepić se htio kandidirati za predsjednika države, ali je odustao jer nije prikupio dovoljno potpisa.

“/PRIKUPLJENO JE 8.054 POTPISA – NEDOVOLJNO. IDEMO DALJE./

Dana 02.12.2019., na redovitoj koordinaciji izbornog stožera, a nakon uvida u prikupljeni broj potpisa, procjena je da nismo u mogućnosti doseći 10.000 potrebitih potpisa u zadanom vremenu. Zato sam obustavio aktivnosti prikupljanja potpisa za potporu mojoj kandidaturi za predsjednika RH.

Moja kandidatura je imala tri osnovne namjere. Prva, osigurati mogućnost da se široj javnosti predstave politički ciljevi za koje se zalažem. Druga, ponuditi ostvarivanje tih ciljeva kroz funkciju predsjednika RH. Treća, osobnim primjerom pokazati poštivanje svih predviđenih izbornih procedura, a s tim i dostojanstvo u političkom djelovanju. Dostojanstvo koje su odavno napustile politike koje su nas dovele u ovo stanje o kojem se kao društvo nalazimo.

Nisam sve ciljeve ostvario, što nije bilo ni za očekivati, ali izloživši vlastito ime i prezime, nastojao sam poslati jasnu i nedvosmislenu poruku, a prije svega POZIV da se može i treba boriti za bolje i pravednije društvo.

Mnogi bi rekli kako cilj opravdava sredstvo. Moj cilj je pristojna i uređena hrvatska država koja služi svom narodu. Nisam pristao na sveprisutne trgovine skupljenim potpisima, falsificiranja potpisa ili korištenja baza podataka građana iz osiguravajućih društava i prethodnih izbora. Otišlo se predaleko s tim prevarama u svemu i svačemu. To mora prestati. To nije moj put.

Beskrajna vam hvala građani, na 8.054 potpisa povjerenja i odlučnosti. Hvala i na, u strahu, izgovorenim nebrojenim riječima potpore. „Gospodine Vlaho, imate moj glas i glas moje obitelji.“ „Dajte mi onda potpis za kandidaturu.“ „Ne smijem.“
Država ne služi građanima koje drži u strahu. Neposredno sam se uvjerio u živi strah građana da će, preko podataka s potpisnih listi, pasti u nemilost onih koji obnašaju vlast.

To me istovremeno čini ljutim i tužnim. Ne zato što nije prikupljeno dovoljno potpisa, a uvjeravam vas kako je strah isključivi razlog, već zbog neprihvaćanja da su ljudi egzistencijalno ucijenjeni političkom odanošću.

Zbog tog sveprisutnog straha u političkom životu Hrvatske neću odustati od puta kojim sam krenuo, a to je ostvarivanje države koja služi narodu, a ne strankama.

Hvala svim volonterima Slobodne Hrvatske i Nove politike, volonterima građanima i prijateljima. Napravili ste izvrstan posao. Napravili ste maksimum u ovom kratkom roku koji, takav kakav je, značajno poskupljuje i otežava proces prikupljanja potpisa. Kapa dolje. Poslali ste poruku da ima i onih koji igraju pošteno.
Hvala svim pravim braniteljima na podršci, iako su mnogi preko svojih udruga dobili jasnu uputu za koga smiju glasovati.

Svim kandidatima, koji su bez stranačkih mašinerija iza sebe, izložili svoje ime i prezime izražavam svoje poštovanje.
Ovo predizborno vrijeme pamtit će se i po bezobzirnom i neprihvatljivom medijskom ignoriranju većine potencijalnih kandidata i njihovih političkih stavova, poruka i pozicija u odnosu prema medijski favoriziranim kandidatima.
To je većinu nas dovelo u nenadoknadivo nepovoljan položaj u odnosu prema medijski privilegiranim kandidatima.

Bavljenje politikom izvan čvrsto kontroliranih, stranačkih sustava je sve nedostupnije, ali i sve udaljenije od onoga što bi politika trebala biti, a to je obavljanje posla za narod.

Svi vi koji ste me podržali, budite sigurni da vaši potpisi neće biti zlouporabljeni.
Sve vas pozivam da svojim glasom date potporu onim kandidatima, prema vašem odabiru, koji ne dolaze iz pogrešnih HDZ-SDP politika koje su dovele Hrvatsku u ovakvo stanje.

Stotine bitaka za iste ideale je pred nama. Pošteni izbori bez lažnih glasača. Donošenje zakona, ne mimo Sabora već u njemu. Zakoni, koji ne koriste pojedincima, već služe građanima. Solidarnost prema svim građanima u nepovoljnijem položaju. Policajcima, profesorima, umirovljenicima, ovršenima.

Obvezuje me i 22.000 potpisa potpore za pravedniji Ovršni zakon koji su mi predani kao potencijalnom predsjedničkom kandidatu, a koje odgovorni nisu htjeli zaprimiti. Aktualni politički trenutak zahtjeva i da podržimo štrajk prosvjetara, a sve one koji ih podržavaju pozivam da im se pridruže. Ne zato da bi se bilo šta rušilo, već da bi se kao društvo vrijednosno i funkcionalno presložili.

A ključna bitka svih nas koja nas čeka je bitka protiv egzistencijalnog straha pristojne i većinske Hrvatske od bučne, bahate i korumpirane manjine koja dominira u političkom životu Hrvatske upravo zato jer generira taj strah!
Okupimo se s tim ciljem!

Hvala Vam i idemo dalje!”, objavio je tada na Facebooku.

Izvor:Narod.hr

Autor: Ivana Josipović/Foto: fah

#HDZ #HSS #Vlaho Orepić #MOST

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.