Vijesti Najčitanije
Tomislav Karamarko: Manolić me optužio jer sam zagovarao lustraciju
Bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko na suđenju koje je zbog klevete pokrenuo protiv Josipa Manolića u petak je ponovio da smatra kako su Manolićeve tvrdnje da je bio suradnik Udbe bile motivirane zagovaranjem lustracije te da za “Josipa Manolića nikada nije ni čuo do 1989. prilikom osnivanja HDZ-a” kao i da ne zna kada je saznao da je Manolić bio pripadnik Ozne, odnosno Udbe.
Karamarko je u svom iskazu rekao i da su u drugim medijima objavljivane razne neistine o njemu te da nije reagirao na niti jednu od tih objava jer smatra da su to “obične gluposti”.
Odgovarajući na upit Manolićeva odvjetnika, Karamarko je dao iskaz i operativnoj obradi sigurnosnih službi koje su ga ispitivale 1982. nakon što je bio na studentskom hodočašću u Rimu naglašavajući pritom kako se ne može sjetiti imena ljudi koji su, osim njega, bili pozivani na razgovore u zagrebačku Đorđićevu ulicu.
“Ne znam imena djelatnika SDS- a (Službe državne sigurnosti) koji su me pozivali na razgovor, a na razgovorima sam bio nekoliko puta. Odnosno, znam njihova imena, ali ne želim ih sada imenovati jer se radi o ljudima koji danas žive u ovoj državi i ne želim im uzrokovati probleme.
Ne želim govoriti o imenima ljudi koji su me ispitivali jer smatram da je to moje pravo”, rekao je Karamarko. Dodao je da je tih “razgovora u policiji” bilo šest ili sedam, nakon čega je dobio rješenje o oduzimanju putovnice.
Na Manolićevo pitanje, Karamarko je rekao i kako je svoju tvrdnju da je bio jedan od utemeljitelja HDZ-a “temeljio na činjenici da je u HDZ ušao već od samog početka” u rujnu, odnosno listopadu 1989.
Manolić je, pak, tu Karamarkovu tvrdnju ocijenio netočnom, rekavši “da je ne može dokumentirati” te da u cijelosti prigovara istinitosti Karamarkova iskaza.
Manolić i njegov odvjetnik Željko Žganjer predložili su i da se kao svjedok ispita i profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Ante Barišić navodeći kako “ima neposredna saznanja o svim činjenicama u ovom postupku jer je bio zaposlen kao operativac Službe državne sigurnosti u Zagrebu”.
Osim toga, predložili su i da se kod Sigurnosno-obavještajna agencije (SOA) provjeri postoje li dosje o poduzetoj operaciji prikupljanja podataka pod nazivom “Trs” kojom je, između ostaloga, bio obuhvaćen i Karamarko.
Sud je prihvatio prijedlog za ispitivanjem Barišića, dok će o zahtjevu za pribavljanjem dodatne dokumentacije odlučivati nakon saslušanja navedenog svjedoka. Iduće ročište zakazano je za 25. travnja.
Ročište koje je u petak održano na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu uslijedilo je nakon neuspješnog mirenja na kojem je se Karamarko nije pojavio, a nakon kojeg je Manolić kazao da stoji iza svojih izjava u Nacionalu.
Tužbu protiv Manolića, za kojega traži kaznu od 350 dnevnih dohodaka, Karamarko je najavio nekoliko dana nakon objave spornog intervjua u Nacionalu, u lipnju 2015. Manolićeve tvrdnje da je krajem 80-tih godina surađivao s tadašnjom Službom državne sigurnosti koja ga je ucijenila zbog veza sa sitnim kriminalcima, ocijenio je lažima i klevetama plasiranima u javnost “zbog političkih motiva i u predizborne svrhe”.
Karamarko je tada tvrdio i da su neki bivši djelatnici SDS-a, koji su ga operativno obrađivali, spremni na sudu posvjedočiti da su Manolićeve optužbe na njegov račun lažne, odnosno da nije bio suradnik tajne službe bivše Jugoslavije, već je bio žrtva SDS-ove operativne akcije kodnog naziva “Trs”.
Naglasio je da je cijeli život otvoreno promicao proeuropsku i antitotalitarnu politiku te da ga Manolić ga želi diskreditirati jer se zalaže za procesuiranje krivaca za komunističke zločine.
Osim Manolića Karamarko je zbog spornog intervjua tužio i tjednik Nacional protiv kojega je nepravomoćnom presudom dobio 70.000 kuna.
