Vijesti Najčitanije
Traže se tijela još 17 Hrvata ubijenih u masakru bošnjačke Armije BiH u Grabovici
Visoka izaslanstva, među kojim je bio i hrvatski član BiH Predsjedništva Dragan Čović položili su vijence ispred spomen obilježja u Grabovici te zapalili svijeće za 33 ubijenih civila od kojih je najmlađa Mladenka Zadro koja je kada je ubijena u majčinu naručju imala samo 4 godine, a najstarija žrtva bio je 87-godišnji Marko Marić
Molitvom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u petak je obilježena 23. godišnjica ubojstva nad 33 hrvatska civila koje su u hercegovačkom selu Grabovici sjeverno od Mostara pobili pripadnici bošnjačke Armije BiH dok obitelji još tragaju za tijelima 17 žrtava i traže procesuiranje počinitelja te zapovjednika postrojbi koje su izvele masakr.
Visoka izaslanstva, među kojim je bio i hrvatski član BiH Predsjedništva Dragan Čović položili su vijence ispred spomen obilježja u Grabovici te zapalili svijeće za 33 ubijenih civila od kojih je najmlađa Mladenka Zadro koja je kada je ubijena u majčinu naručju imala samo 4 godine, a najstarija žrtva bio je 87-godišnji Marko Marić.
Svetu misu na mjesnom groblju predvodio je biskup kotorski Ilija Janjić koji je pozvao vjernike na očuvanje sjećanja na ove mučenike te oprost.
Predsjednik Udruge Grabovica 1993. Josip Drežnjak, kojemu su u noći na 9. rujna 1993. pripadnici bošnjačke Armije BiH ubili majku i oca, izjavio je kako obitelji žrtava tragaju za još 17 tijela.
„Od 33 ubijenih mi još potražujemo ostatke 17 osoba. Ima različitih pretpostavki što je s njima bilo i tražimo da se to rasvijetli“, rekao je Drežnjak novinarima.
Dodao je kako nisu zadovoljni procesuiranjem odgovornih za ovaj, jedan od najtežih ratnih zločina u BiH u posljednjem ratu.
„Uopće ne možemo biti zadovoljni dosadašnjim procesima, jer to nisu prave osude za ovakav zločin nad djecom, nad civilima, na kućnom pragu. Vojska je išla od kuće do kuće i ubijala“, rekao je Drežnjak. Do sada je za likvidacije Hrvata u Grabovici osuđeno pet pripadnika Armije BiH, no nijedan zapovjednik. Za ovaj zločin pred Haaškim sudom sudilo se nekadašnjem načelniku Glavnog stožera Armije BiH Seferu Haliloviću, no on je oslobođen odgovornosti.
Selo Grabovicu nastanjenu Hrvatima su u svibnju 1993. na početku hrvatsko-bošnjačkog sukoba zauzele postrojbe bošnjačke Armije BiH koje su masovni zločin počinile četiri mjeseca kasnije. Prema izvještajima hrvatske strane, zločini su počinjeni na iznimno okrutan način. Dio tijela je spaljen, premještan u više grobnica a pojedina tijela bačena su u rijeku Neretvu.
