TRIDESET GODINA OD POČETKA DOMOVINSKOG RATA

TREBALO JE SLOMITI KIČMU – PAKRAC, DA BI SE STVORILA „VELIKA SRBIJA“

Počelo je prije 30 godina u gradu Pakracu, prvi oružani sukob pobunjenih Srba s legitimnim policijskim snagama MUP-a. No uvod u sve je bila velikosrpska ideologija o stvaranju tzv. „Velike Srbije“, a središnjica svega je bilo osvajanje grada Pakraca i stvaranje SAO Krajine Zapadna Slavonije s Veljkom Džakulom na čelu. SDS je shodno tome, dana 04. 01. 1991. osnovao Sekretarijat unutrašnjih poslova SAO Krajine (SUP-a SAO Krajine). Bile su to milicijske snage pobunjenih Srba, svojevrsno ministarstvo unutarnjih poslova srpske paradržave, a vrlo brzo će se pokazati i jednim od sastavnih dijelova raznovrsnih oružanih sastava pobunjenih Srba. Policijska postaja u Pakracu time je izdvojena iz sastava MUP-a RH i postala je sastavnim dijelom tijela unutarnjih poslova pobunjenih Srba. Za razliku od ostalih milicijskih stanica općina SAO Krajine, koje su bile neposredno podređene SUP-u SAO Krajine. U Pakracu načelnik SUP-a Pakrac bio je Jovo Vezmar, ključan i u nekim događanjima i kasnije. Predsjednik Regionalnog odbora SDS za Slavoniju i Baranju bio je Veljko Džakula. Zatim su dužnosnici Skupštine Općine Pakrac, u kojoj su uglavnom bili Srbi 22. veljače godine izglasovali pripojenje tzv. SAO Krajini. Ključnu ulogu u odluci o pristupanju SAO Krajini imao je SDS, koji službeno nije sudjelovao u radu pakračke općinske skupštine (naime, stranka je na području zapadne Slavonije osnovana tek nakon što su održani parlamentarni i lokalni izbori u travnju i svibnju 1990). Ustavni sud RH, uz obrazloženje da Hrvatski ustav ne sadrži osnove za postojanje tvorevine kakva je SAO Krajina, poništio je 28. 02. 1991.  odluku o pristupanju općine Pakrac SAO Krajini što je bilo dovoljno da se pripremi oružana pobuna na ovom kraju.

Sve je započelo narednog dana, 01. 03. 1991. godine, kada je načelnik Jovo Vezmar zapovjedio mobilizaciju pričuvnog sastava ondašnje milicije, uglavnom Srba i tom prilikom ih naoružao. Tijekom noći 01/02. 03. na prijevaru su razoružani pripadnici policije hrvatske nacionalnosti. Zgradu policijske postaje i općine okružili su, uz policajce srpske nacionalnosti i naoružani civili, a akciju su koordinirali čelnici mjesnog SDS-a, na čelu sa Veljkom Džakulom, koji i dandanas slobodno šeće Pakracom, kao da se ništa nije dogodilo. Skinuta je zastava Republike Hrvatske i izvješena je zastava Republike Srbije, dok su na zgradu Skupštine izvjesili četničku zastavu. Predsjednik Predsjedništva SFRJ Borisav Jović je, bez dogovora s ostalim članovima toga tijela, odobrio slanje jedinica JNA u Pakrac te su upućene snage JNA iz Bjelovara, Virovitice i Zagreba. Tzv. JNA, s 10 tenkova kroz Pakrac je prošla oko 22, sati i krenula prema Lipiku. Sve je spremno za rat.

Slijedećeg dana, 02. 03. 1991. iz Bjelovara prema Pakracu su krenule specijalne snage MUP-a RH - Omege, koje su raščistile barikade, ušle u grad, pobunjeni Srbi povukli su se van grada, a potom otvorili paljbu na policijske snage. Kasnije iz Zagreba dolazi pomoć, te se borbe vode skoro cijelu noć. U okršaju su ranjena tri policajca. Pobjeda je na  našoj strani, hrvatskih specijalaca. Zarobili su 32 pobunjena policajca i oslobodili policijsku postaju te uklonili srpske zastave sa službenih hrvatskih objekata i vratili zastave RH. Pobunjene srpske policajce se sprovelo u Bjelovar, a u gradu su ponovno vratili javni red i mir. Pobunjeni zapovjednik je smijenjen i policijska postaja je dobila novog zapovjednika Stjepana Kupsjaka.

Kasnije su nastupila diplomatska dogovaranja, a grad Pakrac više nikad nije pao u ruke pobunjenih Srba, četnika i tzv. JNA. Tu je trebao započeti pravi rat i početak razaranja, okupiranja dijelova Hrvatske, ali nisu uspjeli u planu, tako da ni JNA nije mogla intervenirati.

 

TRIDESET GODINA KASNIJE SJEĆANJA NA POČETAK RATA

To je bilo prije 30 godina, a sjećanje na ovo događaje započelo je 25. veljače Digitalnom izložbom „Pakračka (pri)sjećanja.

 Zatim slijedećeg dana, 26. 02. 18,00 sati: Online festival: „CROATIO IZ DUŠE TE LJUBIM“ - 2. Dječji festival domoljubne pjesme „Croatio iz duše te ljubim“,.

 

Nakon šest izvedenih pjesama stručnom žiriju najviše se svidjela interpretacija  Nore Pastulović, sa skladbom „Tvoja zemlja“ Vice Vukova drugi je bio Stribor Presečki iz III. OŠ Bjelovar s pjesmom „Croatio iz duše te ljubim“, dok je treće mjesto osvojila Pakračanka Lana Blažević za izvedbu pjesme „Bili cvitak“. Jučer je zapaljeno 30 baklji, kao simbol 30 godina od prvog oružanog sukoba tj. početka Domovinskog rata.

Uvečer, 01. 03. 2021. godine zapaljeno je 30 baklji.

Danas je u  10 sati održana Sveta misa za sve poginule, stradale i preminule hrvatske branitelje u Župnoj crkvi Uznesenja Blaženje Djevice Marije u Pakracu, a s tornja crkve spuštena je hrvatska zastava duga 2 metara. Znak za početak spuštanje zastave glasnim pucnjem iz topa mužara dala je povijesna postrojba Gradske straže Požega koja se nalazila na Trgu bana Josipa.

Potom je krenuo "Mimohod pobjednika", na  kojem je zbog epidemiološke situacije sudjelovalo samo 25 državnih zastava.

Na obilježavanju, osim hrvatskih branitelja, učesnika ovih događanja prije 30 godina, bio je i državni vrh na čelu s premijerom Andrejom Plenković.

Vijenac su položili uz premijera Andreja Plenkovića, izaslanik Predsjednika RH general Marijan Mareković, izaslanik predsjednika Sabora RH g. Ante Deur, župan Požeško-slavonske županije Alojz Tomašević, izaslanstva gradova Pakraca, Lipika i Pleternice, obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja i sudionici događanja 1. na 2. ožujka 1991. godine, Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata, Udruga specijalne policije Omega Bjelovar, Udruga ratnih pripadnika antiterorističke jedinice Lučko 90, Udruga Tigar Rakitje 90./91, Udruga ratnih veterana 1. gardijske brigade Tigar, Udruga posebne jedinice policije Kumrovec, braniteljske udruge iz Vukovara, Osijeka, Imotskog, Požege, Garešnice, Bjelovara, Čazme, Križevaca, Primorsko-goranske županije i Udruge hrvatskih branitelja RH. Pored već spomenutih svečanosti su prisustvovali i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar obrane Marijan Banožić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, načelnika glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj i mnogi drugi dužnosnici. No ne smijemo zaboraviti i saborskog zastupnika, generala Željka Sačića, koji je također bio sudionik obrane Pakraca tih dana. 

Policijska klapa „Sveti Mihovil“ je izvela himnu „Lijepa naša“ te je time završena svečanost. Svečano obilježavanje početka Domovinskog rata čiji organizator i domaćin je bila Udruga policije branitelja Pakraca i Lipika i Grada Pakraca je završila polaganjem buketa kod spomen-ploče ispred zgrade policije te s dva pucnja iz topa mužara Gradske straže Požega.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge hrvatskih branitelja RH / Portal Dnevnih Novosti.

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.