Vijesti Najčitanije

TUĐMAN - ŠTO JE OSTALO: 'Imamo Hrvatsku, ali prvog hrvatskog predsjednika danas štuju još samo 'izdajnici i udbaši'!

TUĐMAN - ŠTO JE OSTALO: 'Imamo Hrvatsku, ali prvog hrvatskog predsjednika danas štuju još samo 'izdajnici i udbaši'!
Hrvatska povijest se već sada može podijeliti na onu prije i poslije Tuđmana. A podjele u hrvatskom društvu počele su upravo Mesićevom, Račanovom i Sanaderovom 'detuđmanizacijom' i nitko ih više, nažalost, ne može zaustaviti. Punih je 15 godina prošlo od smrti prvoga hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana, a hrvatsko se društvo i država nisu maknuli dalje od početka. Ali što vrijeme više odmiće, sve je jasnije kako današnje duboke podjele zapravo započinju s Tuđmanovom smrću i procesom tzv. "detuđmanizacije" pod kojim su političke elite pokušale na svaki mogući način obezvrijediti cjelokupno Tuđmanovo djelo. Ipak, kada se podvuće crta, činjenice su neumoljive: ostala je suverena, nezavisna i međunarodno priznata hrvatska država. Kakva god danas bila, ona je nastala kao slijed povijesnih zbivanja u kojima je Tuđman bio neprijeporni subjekt ("da je na njegovu mjestu bio kolebljivi Račan, Hrvati vjerojatno ni danas ne bi imali samostalnu državu", rekao je svojevremeno Tonči Vrdoljak); nikad prije i nikad poslije Hrvati nisu bili toliko složni ponajprije zahvaljujući Tuđmanovoj ideji pomirdbe svih hrvatskih opcija; na koncu, hrvatski je narod ostvario sve svoje povijesne ciljeve – od osamostaljenja, primitka u UN do ulaska u NATO savez i Europsku uniju. Zahvaljujući upravo dobrim dijelom tvrdoglavom Tuđamnu nastala je i o(p)stala današnja Republika Hrvatska, kao trajna povijesna činjenica, ostvarenje vjekovnog sna mnogih hrvatskih naraštaja - kojima se nije posrećilo da na tom putu i vojno pobijede svoje vjekovne neprijatelje. Ostalo je veliko djelo - Bljesak i Oluja za koji su najzaslužniji branitelji i što vrijeme više prolazi, to ćemo biti sve više svjesni nasljeđa koje je ostavio prvi hrvatski predsjednik. Osramoćen, proklet i zaboravljen Prije punih 14 godina, točnije 13. rujna 2000. godine, Tuđmanov nasljednik Stjepan Mesić omogućio je novinarima britanskog „Channela 4" uvid u 100 magnetoskopskih vrpci i čak 17 000 transkripata, dajući im pravo da ekskluzivno snime skidanje voštanog pečata s vrata sobe u kojoj su bili uredno pohranjeni najtajniji dokumenti iz Tuđmanove ere. Kako je bilo nemoguće u samo dva sata pregledati ili pročitati tisuće vrpci i transkripta, danas je potpuno jasno da su Stjepan Mesić i njegovi činovnici izabrali i dali stranim novinarima transkripte koji su trebali najuvjerljivije potkrijepiti u Europi i svijetu stvorene predrasude o prvom hrvatskom predsjedniku kao djelitelju Bosne i Hercegovine, Miloševićevom tajnom ortaku u „kovanju rata", narodnom pljačkašu, povijesnom revizionistu koji niječe holokaust, despotu-diktatoru i, na kraju krajeva, ratnom zločincu. Prihvativši glavnu ulogu Tuđmanova determinatora, novoizabrani predsjednik Republike nadao se da će mu to izdajničko djelo - ubojstvo mrtvog prethodnika osigurati slavu pravednika-osvetnika. Toj svrsi trebao je poslužiti i članak „Tajne snimke povezuju mrtvog diktatora s bosanskim zločinima" objavljen u britanskom dnevnom listu „The Independent". Krajem listopada iste godine britanska televizijska mreža „Chanal 4" emitirala je, dokumentarni film "Hrvatska: Otkrivene su Tuđmanove vrpce" o "tajnom" arhivu prvog predsjednika Republike Hrvatske, Franje Tuđmana. Televizijska ekipa, uz dopuštenje i neskriveno oduševljenje njegova nasljednika, bivšega štićenika i prijatelja, a kasnijeg komedijaša i cirkusanta Stipe Mesića, ključne dijelove "dokumentarca" snimila je tijekom dvosatnog boravka u Uredu predsjednika Republike. Na žalost Mesića, od „velike priče" o Tuđmanu zlikovcu, djelitelju Bosne, velikom političko-mafijaškom pljačkašu vlastitoga naroda danas nije ostalo ništa. Štoviše, moglo bi se kazati da bi se u skoroj budućnosti mogla ostvariti prastara poslovica: „Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada!" Naime, iako mu je upravo HDZ omogućio da ima obilata doživotna prava kao bivši predsjednik Republike, za vratom mu već godinama vise brojne afere, između ostalih i Afera Patria. Još i važnije: on sam i velik dio njegove obitelji, političke familije, prijatelja i donatora pod istragom je ili su već osuđeni za različita kaznena nedjela: Tomislav Dragičević, Hrvoje Petrać, Robert Ježić, Ivo Sanader, Radimir Čačić, Lijanovići, slovenski lobist Božo Dimnik koji je Mesiću dao milijune za kupnju novih stanova itd... Ono što je Mesić pokušao učiniti 2000. – kriminalizirati i javno osramotiti Franju Tuđmana i cijelo razdoblje stvaranja hrvatske neovisnosti, kao i sve one koji su bili u njegovoj blizini i koji su stvarali i upravljali Republikom Hrvatskom u posljednjem desetljeću 20. stoljeća, danas se Mesiću koji je svjedočio protiv svoje države u Haagu vraća kao bumerang. Na kraju će završiti osramoćen, prezren, proklet i zaboravljen. I za 30 ili 50 godina za Mesića više neće znati nitko, dok će se Tuđmana uvijek spominjati pa barem i samo kao povijesnu bilješku. Punih 15 godina nakon Tuđmanove smrti (10. prosinca 1999.) i dalje se postavlja pitanje: Predsjedniče, što je ostalo? I danas se oni koji imaju hrabrosti izustiti onu poznatu "Sve za Hrvatsku, a jedinu nam i vječnu Hrvatsku ni za što!" proglašavaju izdajnicima, udbašima i lažljivcima. I to od „iskonskih nepatvorenih" HDZ-ovaca koji za Tuđmanom posegnu samo u posebnim prigodama. No, hrvatska se povijest već sada može slobodno podijeliti na onu (slavnu) prije Tuđmanove smrti i onu neslavnu poslije njega. Nažalost, osim Mesića i sadašnji predsjednik dr. Ivo Josipović relativizira Tuđmanovo vrijeme. On primjerice kaže da „za ratove na području bivše Jugoslavije nije kriva jedna država ili jedan narod već je to uzrokovao konglomerat različitih politika". Dakle, za rat ne može biti kriva samo Srbija i srpski narod već i drugi, a iako to nije izrekao, jasno je da je mislio i na Hrvatsku i Hrvate. No to je već jedan drugi problem.  
  • Autor: Dražen Boroš/dnevno.hr
  • Photo: scren shot/YouTube
 
#dr. Franjo Tuđman #prvi hrvatski predsjednik

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.