Vesna Teršelič poslala pismo UN-u: 'Hrvatski sudovi osudili su puno više pripadnika srpskih, nego hrvatskih postrojbi!'
"Brojnim članovima obitelji usmrćenih, većinom srpske nacionalnosti, koji su izgubili parnice u kojima su od RH tražili naknadu nematerijalne štete zbog usmrćenja svojih bližnjih, neće biti otpisana obveza plaćanja parničnog troška", zabrinuta je Teršelič.
Vesna Teršelič, Zoran Pusić i Mladen Stojanović potpisnici su pisma koje su poslali Pablu de Greiffu, UN-ovom Posebnom izvjestitelju za promociju istine, pravde, reparacije i garancije neponavljanja zločina. Evo što su mu poručili:
"Poštovani gospodine de Greiff,
Želimo vam predložiti da u svoj raspored uvrstite posjetu Hrvatskoj i drugim post-jugoslavenskim državama. U Hrvatskoj i drugim post-jugoslavenskim državama suočavanje s prošlošću sporo napreduje, što se između ostalog vidi i kroz javne reakcije na postupak pred Međunarodnim sudom pravde prema tužbi za genocid Republike Hrvatske protiv Srbije i uzvratnoj tužbi Republike Srbije protiv Hrvatske. Takose u nekim radikalno desnim tjednicima u Hrvatskoj za eventualni neuspjeh hrvatske tužbe već unaprijed okrivljuju „izdajice“ koji su pokazali skepsu prema toj tužbi. Sasvim simetrična situacija je u Srbiji.Vaša bi posjeta i razgovori s predstavnicima vladinih institucija i organizacija civilnog društva mogla biti značajan doprinos upozoravanju na probleme svih žrtava rata.
S obzirom da dugi niz godina kroz svoj rad na približavanju pravdi za žrtve pratite zbivanja u našem dijelu svijeta upoznati ste s potrebom za priznavanjem patnje svih žrtava zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i teških povreda ljudskih prava. Želimo vam predstaviti novije podatke. U Hrvatskoj se još uvijek traga za 1.663 prisilno odvedene i nestale osobe, prema podacima Uprave za zatočene i nestale od 31. 12. 2013. godine. Traga se za više od 13.000 osoba nestalih u ratovima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu. Organizacije za ljudska prava procjenjuju da ukupan broj ubijenih i nestalih u ratovim na području bivše Jugoslavije nadilazi 130.000 osoba.
Suđenja za ratne zločine pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i pred domaćim pravosuđima nisu ispunila očekivanja žrtava. Pred MKSJ se privode kraju postupci protiv zadnjih dvadesetak od ukupno 161 optužene osobe. Prethodnih godina obrana optuženih hrvatskih generala pred MKSJ očito je bila dio državne politike RH, što je vidljivo i iz iznimno visokog iznosa novca isplaćenog za njihove obrane. Pored toga, iz državnog proračuna plaćani su i visoki troškovi obrana pojedinih pripadnika MUP-a RH okrivljenih pred domaćim sudovima. Ovakvo podmirivanje troškova obrana, osim što je okrivljenike, u zavisnosti od strane kojoj su pripadali u sukobu, dovodilo u neravnopravan položaj, u degradirajući i stigmatizirajući položaj stavljalo je i žrtve, od kojih se neke još uvijek suočavaju s problemom naplate parničnih troškova, koji još uvijek nije riješen na zadovoljavajući način. Brojnim članovima obitelji usmrćenih, većinom srpske nacionalnosti, koji su izgubili parnice u kojima su od RH tražili naknadu nematerijalne štete zbog usmrćenja svojih bližnjih, neće biti otpisana obveza plaćanja parničnog troška, jer neće ispunjavati stroge imovinske kriterije propisane za otpis duga. Osim toga, i dalje zabrinjava nepostojanje političke volje za sustavnim rješavanjem pitanja naknade štete svim civilnim žrtvama rata.
Mada se u Republici Hrvatskoj, u usporedbi s ranijim godinama, u 2013. godini bilježi povećanje broja osoba protiv kojih je pokrenuta istraga, procesuiranje ratnih zločina još uvijek je sporo, a s obzirom da su osumnjičenici uglavnom nedostupni, i neučinkovito. No, iako rezultati analize pravomoćnih osuđujućih presuda pokazuju da su posljednjih godina ujednačeni kriteriji u odmjeravanju kazni pripadnicima srpskih i hrvatskih postrojbi, u nekoliko slučajeva u 2013. godini prvostupanjski su sudovi odmjerili znatno više kazne pripadnicima srpskih nego pripadnicima hrvatskih postrojbi za zločine koji su usporedivi po načinu izvršenja i nastalim posljedicama pa Vrhovnom sudu RH i nadalje predstoji usklađivati sudsku praksu.
S nadom pratimo konzultacije predstavnika predsjednika post-jugoslavenskih država o inicijativi za ustanovljenje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o svim ratnim zločinima u razdoblju od 1991. – 2001. godine (REKOM), jer smatramo da nam svima treba vjerodostojan zapis o sudbini svih stradalih.
Zbog nepriznavanja patnje na žalost svjedočimo prijenosu traume na nove naraštaje, i to ne samo u vezi teških povreda ljudskih prava iz devedesetih već i u vezi relativiziranja zločina počinjenih u drugom svjetskom ratu i još uvijek nedovoljno istraženog političkog nasilja iz vremena socijalističke Jugoslavije. Sve to otvara mogućnosti manipulacijama, izmišljanjima i zloupotrebi događaja iz prošlosti za, u pravilu, poticanje etničke ili ideološke netrpeljivosti i mržnje u sadašnjosti.
Kopiju pisma šaljemo Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske i Uredu Predsjednika Republike Hrvatske, uz molbu za izražavanje dobrodošlice Posebnom izvjestitelju. Također, prosljeđujemo im i pismo organizacija civilnog društva iz drugih post-jugoslavenskih država. Smatramo da bi bilo vrlo važno da posjeta uz Hrvatsku uključi i druge post-jugoslavenske države.
Želimo vam uspjeh u vašem zahtjevnom radu u različitim dijelovima svijeta i nadamo se vašem skorom dolasku".
Srdačan pozdrav, Vesna Teršelič, Mladen Stojanović, Zoran Pusić
- Autor: Snježana Vučković
- Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
