Vijesti Najčitanije

Vodeći svjetski epidemiolog: ‘Mnoge stvari vezane uz COVID-19 bile su velika greška’

Vodeći svjetski epidemiolog: ‘Mnoge stvari vezane uz COVID-19 bile su velika greška’

Vodeći svjetski epidemiolog sa prestižnog sveučilišta Stanford u Californiji, prof. dr. John P. A. Ioannids, je na temelju opsežnog znanstvenog projekta i istraživanja postavio vrlo važna pitanja na koje se mora dobiti odgovor zbog dobrobiti ljudi i čovječanstva:

  • zaključak da je smrtnost puno manja nego što se pisalo prije nekoliko mjeseci o tome na temelju suspektnih modela procjena smrtnosti,
  • da je velika smrtnost na početku pandemije možda posljedica krivog upravljanja pandemijom, krivim terapijama i dr.,
  • pitanje ispravnosti klasificiranja smrti od COVID-19 s obzirom da gotovo svi preminuli imaju barem jedan dokazani komorbiditet.

Prof. dr John P. A. Ioannids, vodeći svjetski stručnjak za epidemiologiju i ljudsko zdravlje, kao i bidomedicinsku podatkovnu znanost, objavio je izuzetno važno istraživanje „Globalne perspektive COVID-19 epidemiologije za puni krug pandemije“. To istraživanje znanstvenika sa Stanforda koji je među najcitiranijima na svijetu prošlo je tzv. peer review te ne donosi ništa kontroverzno, premda daje  zaključke koji bi ozbiljno mogli narušiti reputaciju svih onih koji su temeljem suspektnih modela najavljivali ogromni broj mrtvih tijekom COVID-19 pandemije, piše jutarnji.hr

Ioannidis tako upozorava na procjenu Svjetske zdravstvene organizacije da je do listopada zaraženo oko 10 posto svjetske populacije te temeljem velikog broja studija prikupljenih po cijelom svijetu dolazi do zaključka kako je globalna stopa smrtnosti (IFR – infection fatality rate)  0,15-0,20 posto u općoj populaciji, dok je kod ljudi mlađih od 70 godina smrtnost svega 0,03-0,04 posto.

Brojevi su to daleko od onih koji su izazvali paniku i val lockdowna.

Viša smrtnost na početku možda izazvana krivim upravljanjem pandemijom

Stanfordski znanstvenik pri tome upozorava kako je viša smrtnost početkom pandemije možda uzrokovana krivim upravljanjem pandemijom, disfunkcionalnim zdravstvenim sustavima, krivim terapijama, slanjem COVID-19 pacijenata u domove za skrb, te vjeruje da se takve greške ubuduće mogu izbjeći.

Spekulirajući o mogućem imunitetu krda, Ioannidis je ponudio i kalkulacije ukupnog broja smrti tijekom pandemije na više pretpostavki. Po onoj kad bi imunitet krda bio dosegnut ako se okuži 60 posto svjetske populacije može se govoriti o 1,58 do 8,76 milijuna mrtvih u periodu od 5 godina, što bi činilo 0,5 do 2,9 posto globalnih smrti.

Pri ovome treba voditi računa kako bi niža brojka podrazumijevala da rizičnije grupe stanovništva budu bolje zaštićene od zdravog dijela populacije. No, Ioannids upozorava i na teorije prema kojima se imunitet krda može doseći na puno nižim razinama (40 ili sao 20 posto) te na mogućnost puno boljeg upravljanja pandemijom, boljih terapija te pojavu vakcine.

U radu Ionnidisa ističe se prepoznavanje razlika šire grupe 66 promatranih zemalja gdje je zabilježena samo jedna smrt na 100.000 stanovnika, dok je u manjoj grupi od 17 zemalja zabilježeno 50 smrti na 100.000 stanovnika. Hrvatska zasada sasvim sigurno spada u prvu grupu zemalja sa smrtnošću od 0,01 posto.

Pitanje ispravnosti klasifikacije smrt od COVID-19 infekcije – je li sve ispravno?

Ioannids upozorava kako u razvijenim zemljama skoro svi preminuli uz COVID-19 infekciju imaju barem jedan dokazani komorbiditet, što prema njegovom mišljenju otvara pitanje klasifikacije smrti uz ili od covida. Primjećuje i izrazito veliku razliku rizičnosti između djece i starih koji su smješteni u domovima – ta razlika je 1000 puta. Zanimljivo je i njegovo zapažanje kako se u zemljama s visokim prihodima dob preminulih od COVID-19 bolesti podudara s očekivanim dobom doživljenja u tim zemljama.

Ugledni znanstvenik poprilično hrabro izlazi i sa zaključcima kako je vrlo značajan broj umrlih u prvom milijunu žrtava covida uzrokovana nepripremljenošću zdravstvenih sustava ali i i krvim terapijama (hidroksiklorokin), kao i upotrebom ventilatora koji su možda pogoršali ishode.

Stopa smrtnosti puno niža od katastrofičarskih procjena na početku

Ioannids upozorava i na veliko podcjenjivanje ukupnog broja asimptomatičnih na početku pandemije. Procjenjuje zadnji broj simptomatičnih na oko 40 posto te upozorava kako je početkom pandemije smatrano da je taj broj 50 do 100 puta manji. To implicira krive epidemiološke odluke.

Posebnu težinu Ionnidisovog rada ima, naravno, dio koji obrađuje stopu smrtnosti (IFR) temeljem čak 82 studije u kojoj ta smrtnost iznosi od 0,00 do 1,31 posto. S obzirom da su te studije većinom iz teže pogođenih zemalja, Ioannidisovi proračuni govore o prosječnoj stopi smrtnosti između 0,15 do 0,20 posto.

Ioannidis je jako kritičan prema ranijim procjenama visoke smrtnosti te piše kako su „neodgovorno širene u medijima i na društvenim mrežama“, a bile su bazirane na ekstremnim pogreškama i neodrživim modelima te fokusirane prvenstveno o na zemlje s visokom smrtnošću, kao i rađene od strane neiskusnih autora.

Izvor:Narod.hr

Autor: ph/Foto: slika zaslona

#COVID-19 #epidemiološke mjere #prof. dr. John P. A. Ioannids #IFR

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.