VUKOVAR U koloni sjećanja preko 70.000 ljudi…Misu zadušnicu predvodio je požeški biskup Antun Škvorčević…

Požeški biskup je rekao da je verbalna ratobornost na javnoj sceni kod nas prostor u kojem zlo vrti svoje kolo, a "mržnja brusi zube, umrtvljuje duše, vodi u sljepilo, truje sadašnjost i krade budućnost"...

– Ulicama Vukovara u Koloni sjećanja kojom je obilježenja 26. obljetnica stradanja toga grada srpskom agresijom u Domovinskom ratu, prošlo je preko 70.000 domoljuba iz svih krajeva Hrvatske i svijeta. Po podacima policije tijekom dana u Vukovaru nije zabilježen niti jedan incident, te je komemorativno okupljanje prošlo mirno i dostojanstveno. U Vukovaru je obilježena 26. obljetnica stradanja u Domovinskom ratu i Dan sjećanja na žrtve Vukovara 1991., komemorativnim okupljanjem u dvorištu vukovarske bolnice odakle su se sudionici obilježavanja u Koloni sjećanja uputili prema Memorijalnom groblju žrtava iz obrambenog Domovinskog rata na kojem su državna i druga izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće. Molitvu za poginule i nestale molio je đakovački i osječki nadbiskup msgr. Đuro Hranić, dok je misu zadušnicu na groblju predvodio požeški biskup Antun Škvorčević. Na vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata održana je misa za poginule i nestale branitelje i civile Vukovara na kojoj je požeški biskup Antun Škvorčević pred okupljenim mnoštvom izrazio nadu da će Katolička crkava u Hrvatskoj i Srpska pravoslavna crkva naći načina zajednički se zauzimati oko toga da Isus Krist u nama razori zlo i podjele. „Zamka okrutnog počinjenog zla u Vukovaru na različite načine vreba i danas, to zlo nam želi stisnuti dužu, sapeti pamet, zarobiti nas u svoje okove, usmjeriti da živimo po njegovu diktatu, uvjeravajući nas kako je smisleno ono najbesmislenije, mrziti kao odgovor na počinjeno zlo i nanesenu nepravdu“, rekao je Škvorčević u propovjedi na misi na kojoj su uz čelnike države bili predstavnici Hrvatske vojske i policije te udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Požeški biskup je rekao da je verbalna ratobornost na javnoj sceni kod nas prostor u kojem zlo vrti svoje kolo, a “mržnja brusi zube, umrtvljuje duše, vodi u sljepilo, truje sadašnjost i krade budućnost”. U Vukovaru i Hrvatskoj, kazao je, potrebni su nam ljudi velika duha koji svjedoče vjeru u pobjedi ljubavi i pamte prošlost očišćenu od mržnje. „Koliku li je razdaljinu među Srbima i Hrvatima očitovala agresija minuloga rata u Hrvatskoj, posebno ovdje u Vukovaru. Nakon svega kako se založiti da ne ubijamo jedni druge, kako se založiti da dokinemo podjele u nama, da ne budemo jedini protiv drugih nego jedni s drugima ili još bolje jedni za druge i tako svi budemo pobjednici i postignemo svoje dostojanstvo“, upitao je biskup. „Politički projekt pomirbe unutar hrvatskog društva u kojem je kod nas bilo govora napose početkom 90-tih godina prošlog stoljeća kao i politički projekti pomirbe između Srba i Hrvata imaju sigurno svoje značenje i treba ih podržati, ali svjesni smo da oni nemaju moć pobijediti čovjekovu nutarnju podvojenost zbog naše ranjenosti zlom i osigurati istinski mir“, rekao je Škovrčevi. Zaključio je da su Hrvati i Srbi kao većinski kršćanski narodi očito pozvani „otvoriti se božjem projektu pomirbe“. „Želio bih danas u Vukovaru izraziti nadu da će Katolička crkava u Hrvatskoj i Srpska pravoslavna crkva naći načina zajednički se zauzimati oko toga da Isus Krist u nama razori zlo i podjele kako ne bismo bili jedni protiv drugih, da on bude naš mir, da nam Hrvatska bude zajednički dom“, poručio je. Primijetivši da se Vukovar obnavlja, upozorio je da kuća nije dom ako u njoj nema povjerenja, prihvaćanja i spremnosti na žrtvu. „Mnogi mladi ne bi se lako odlučili otići iz Slavonije i dugih dijelova Hrvatske u inozemstvo kad ne bi osjetili da u Hrvatskoj međuljudski odnosi nisu ozračje doma“, upozorio je biskup. Kazao je da upravo Vukovar potiče na promišljanje o odnosu prema hrvatskim braniteljima, među kojima je značajan broj Srba i građana drugih narodnosti, i o tome je li taj odnos takav da doprinosi međusobnoj povezanosti i poštivanju njihove žrtve ugrađene u našu slobodu. Biskup je rekao da je uvjeren da sam grad Vukovar može postati prepoznatljiviji kao dom i domovina budu li se svi građani trudili oko međusobnog povjerenja, poštovanja i ljubavi, prvenstveno vjernici katoličke i pravoslavne crkve koji vjeruju u pobjednika nad smrću Isusa Krista.Autor Hina