Zaklada ‘Čujem, vjerujem, vidim’: Slijepe osobe ostale bez dostupne literature zahvaljujući Ministarstvu kulture
“Program smo prijavili, ali kako su nam priopćili iz MK, prema ocjeni povjerenstva program nije dobio dostatan broj bodova da bi bio sufinanciran, nego nam se Ministarstvo kulture i medija diskrecijskim pravom smilovalo i dodijelilo nam potporu koja je za 40% manja od potpore koju smo osiguravali putem natječaja „Javne potpore u kulturi, potpora izdavanju knjiga“, što nas je primoralo da prestanemo sa prilagodbom i pružanjem ostalih usluga slijepim i slabovidnim osobama”, poručuju iz zaklade „Čujem, vjerujem, vidim“.
Njihovo priopćenje kojeg potpisuje Mirko Hrkač, upravitelj Zaklade „Čujem, vjerujem, vidim“ prenosimo u cijelosti:
Zaklada „Čujem, vjerujem, vidim“ trinaest godina radi na omogućivanju pristupu literaturi slijepim osobama, osobama s disleksijom kao i nagluhim, gluhim i gluhoslijepim osobama.
Budući je ova prilagodba zahtjevna i traži znatna materijalna sredstva, osim vlastitih resursa i sredstava dio sredstava smo osiguravali putem javnih natječaja i to: grada Zagreba, gradski ured za kulturu i putem javnih natječaja Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Ove se godine Ministarstvo kulture i medija RH „malo poigralo“ s nama tako da nam je prvo u siječnju ove godine, doslovno, uklonilo naš program sa natječaja „Javne potrebe u kulturi, potpora izdavanju knjiga“ kroz koji je bio sufinanciran proteklih deset godina, tražeći, štoviše inzistiralo da isti prijavimo, na natječaj „Pristup i dostupnost kulturnog sadržaja osobama s invaliditetom, mladima i djeci s teškoćama u razvoju“ jer bi na tom natječaju trebao osigurati dostatnu potporu.
Program smo prijavili, ali kako su nam priopćili iz MK, prema ocjeni povjrenstva program nije dobio dostatan broj bodova da bi bio sufinanciran, nego nam se Ministarstvo kulture i medija diskrecijskim pravom smilovalo i dodijelilo nam potporu koja je za 40% manja od potpore koju smo osiguravali putem natječaja „Javne potpore u kulturi, potpora izdavanju knjiga“, što nas je primoralo da prestanemo sa prilagodbom i pružanjem ostalih usluga slijepim i slabovidnim osobama.
Zanimljivo je kako o jednom temeljnom ljudskom pravu, kao što je to pravo na dostupnost informacija, može odlučivati jedno povjerenstvo, dok je istomu sve dostupno a ne samo njemu nego i svim osobama koje nemaju oštećenje vida pa i velikom broju osoba s invaliditetom!
Koliko i kome je što dostupno u Republici Hrvatskoj najbolje se vidi iz usporedbe podataka o stanju fonda glavnih ustanova koje pružaju usluge dostupnosti literature kako za osobe bez oštećenja vida a to su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i narodne knjižnice u Hrvatskoj, te ustanova koje, kao prvo proizvode a zatim omogućavaju korištenje literature slijepim i slabovidnim osobama u RH a to su Hrvatska knjižnica za slijepe i Zaklada „Čujem, vjerujem, vidim“.
1. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Fond: oko 3.500.000 jedinica knjižnične građe Financijska sredstva(proračunska sredstva i ostali izvori): 122.715.644,00 kn Podatci dostupni na službenim stranicama NSK u Zagrebu
2. Narodne knjižnice u RH
prema podacima iz Sustava jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica, godine 2020. u Republici Hrvatskoj djelovale su 194 narodne knjižnice u 20 županija i Gradu Zagrebu (isto kao u 2019.).
Broj ogranaka u 2020. godini bio je 110 (isto kao u 2019.), od čega se nešto više od trećine (36,4%) nalazi u Gradu Zagrebu. Ukupan broj knjižničnih stacionara je bio 41 isto kao u 2019.), a knjižničnih stanica je bilo 11 (u 2019. ih je bilo 9).
Ukupan broj knjižničnih sastavnica predstavlja zbroj središnjih knjižnica, njihovih ogranaka i podružnica, knjižničnih stacionara i knjižničnih stanica što znači da je u 2020. godini bilo u Republici Hrvatskoj ukupno 356 knjižnične sastavnice.
Ukupno 356 mjesta za posudbu knjižnične građe!
Osim toga, ukupno je u Hrvatskoj djelovalo trinaest pokretnih knjižnica (bibliobusa) u osam županija s 541 bibliobusnih stajališta (u 2019. ih je bilo 520).
Fond:
Prema podacima iz Sustava jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica, godine 2020. u Republici Hrvatskoj Fond narodnih knjižnica bio je sveukupno 12.416.212 (u 2019. bio je 12.282.761) što uključuje knjige, novine, časopise, AV građu, e-građu (na prijenosnim medijima), igračke i didaktičke igračke i ostalu građu.
Od toga su knjige 11.669.502 (u 2019. bilo je 11.546.356).
Sveukupna prinova/nabava građe (uključuje knjige, novine, časopise, AV građu, e-građu (na prijenosnim medijima), igračke i didaktičke igračke i ostalu građu) u 2020. bila je 447.443 jedinica građe (u 2019. bila je 492.335). Od toga je prinova knjiga u 2020. bila je 424.222 svezaka (tj. 193.883 naslova knjiga). U 2019. godini ukupan broj prinova/nabava svezaka knjiga bio je 465.266.
Napomena: Ostala knjižnična građa je sva druga inventarizirana knjižnična građa, a nije navedena u tablici. Uključuje materijale kao što su posebni otisci, rukopisi, kartografska građa, tiskane note, mikrooblici, grafikoni, umjetničke reprodukcije (artoteka), fotografije, razglednice, plakati, posteri, tehnički crteži, sitni tisak i sl.
Financijska sredstva, proračunska sredstva i drugi izvori: 293.419-451,56 kn
Podatci sa portala matične djelatnosti pri NSK u Zagrebu.
3. Hrvatska knjižnica za slijepe i Zaklada „Čujem, vjerujem, vidim“
Fond: 7.634 jedinica knjižnične građe
Podatci sa službenih stranica Hrvatske knjižnice za slijepe i Zaklade „Čujem, vjerujem, vidim“
Usporedbom ovih podataka vidljivo je što je i koliko kome dostupno u Hrvatskoj!
Ako usporedimo fond NSK u Zagrebu i fond Hrvatske knjižnice za slijepe i Zaklade „Čujem, vjerujem, vidim“ proizlazi da je slijepim osobama u Hrvatskoj dostupno tek 0,2% literature.
Još izražajnije možemo reći da je od 100 knjiga slijepim osobama dostupan tek peti dio jedne knjige!
Ako sve ovo još stavimo pod lupu znanstvene činjenice da svaki čovjek 95% informacija prima putem vida, koliko je informacija dostupno osobama oštećenog vida u Hrvatskoj?
I sada slijepe osobe i od tako malo dostupne literature ostaju bez jednog dijela zahvaljujući Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske a sve se događa u godini čitanja koju je proglasila Vlada Republike Hrvatske!“
Izvor:Narod.hr
Autor: mb/Foto: Depositphotos, Fah; fotomontaža: Narod.hr
