'Žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu ne smiju više čekati'

Matić je najavio da će se pokušati naći 'sretnija formulacija' mogućih počinitelja, odnosno članka 4. koji kaže da su "počinitelji zločina sve vojske koje su sudjelovale u Domovinskom ratu "Žrtve ne smiju više čekati, ovo je zakon srca, poštovanja i priznanja patnje", rekao je danas u Hrvatskom saboru ministar branitelja Predrag Matić predstavljajući zastupnicima Vladin prijedlog zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu. Tim se zakonom definira seksualno nasilje u Domovinskom ratu, u razdoblju od 5. kolovoza 1990. godine do 30. lipnja 1996. godine na području Republike Hrvatske ili tijekom zatočeništva u neprijateljskom logoru ili zatvoru izvan područja Hrvatske, uređuju prava žrtava seksualnog nasilja te postupak za ostvarivanje tih prava. Zakon za žrtve predviđa ukupno devet prava - od psihosocijalne i zdravstvene pomoći do novčane naknade i smještaja u veteranske centre. No, pitanje naknada žrtvama tek bi se uredilo posebnim zakonom, koji bi se donio u roku od godinu dana od donošenja predloženog. Novac bi se osigurao iz posebne fondacije odnosno sredstva iz državnog proračuna i donacija. Zahtjevi za stjecanje statusa i ostvarivanje prava žrtve podnosili bi se u roku od pet godina od dana stupanja na snagu predloženog zakona. Aktualna Vlada prva je Vlada koja se uhvatila u koštac sa ovom teškom i zahtjevnom materijom, naglasio je ministar Matić, podsjetivši kako su od početka agresije na Hrvatsku prošle 23 godine i da pitanje odštete žrtvama seksualnog nasilja nije bilo uređeno. Matić je, odgovarajući na oporbene prozivke, poručio da zakon ne izjednačava počinitelja i žrtve. Najavio je da će se pokušati naći 'sretnija formulacija' mogućih počinitelja, odnosno članka 4. koji kaže da su "počinitelji zločina sve vojske koje su sudjelovale u Domovinskom ratu, da seksualno nasilje može biti počinjeno o strane pripadnika vojnih ili paravojnih postrojba neprijateljske vojske ili oružanih i redarstvenih snaga Republike Hrvatske". U Domovinskom ratu je sudjelovala samo jedna legitimna vojska, poručio je HDZ-ov zastupnik Ivan Šuker. Đurđica Sumrak (HDZ) od ministra traži da se navedu svi agresori na Hrvatsku, poručuje da je to "nužno zbog žrtava i čistoće Domovinskog rata". Oporba ministra proziva zbog nakane da se pitanje naknade žrtavama uredi posebnim zakononom, a da se novac osigura iz fondacije koja bi sredstva dobivala iz državnog proračuna i donacija. Sredstva su izuzetno bitna, moraju biti stalna i osigurana u proračunu, ne mogu ovisiti o donacijama, naglašava Vesna Škare Ožbolt (DC). Poručuje i da nije jasan rok od pet godina u kojem bi se mogli podnositi zahtjevi za naknadu. Silovanje u ratu je ratni zločin i ne može se ograničiti bilo kakvim rokovima, poručila je Škare Ožbolt. Ministar Matić istaknuo je kako Vlada želi da novčana naknada bude "dostojna i dostojanstvena", te se ne želi zalijetati prije nego bude imala stvarnu brojku. Prema istraživanjima Filozofskog fakulteta, riječ je o brojci do 2.500 žrtava, naveo je ministar. Udruga žena traži amandmane Članice Udruge žena u Domovinskom ratu dijelile su danas saborskim zastupnicima knjige i film sa svjedočanstvima žrtava silovanja u Domovinskom ratu, vezano za današnju raspravu u Hrvatskom saboru o Vladinu prijedogu zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu. Članice Udruge od saborskih zastupnika očekuju da amandmanski interveniraju u zakon te omoguće da se u tom, a ne u nekom budućem zakonu, žrtvama omogući odštetu, kao i da novac za to bude izričito osiguran u državnom proračunu, a ne iz fondacije. "Očekujemo da će zastupnici imati senzibilitet prema žrtvama, ali prije svega prema pravdi, i da će unijeti amandmane koji će omogućiti obeštećenje žrtvama kakvo imaju civilizirane zemlje", izjavila je novinarima ispred Sabora predsjednica Udruge žena u Domovinskom ratu, Marija Slišković. Udruga amandmanom traži "minimum od 150 tisuća kuna odštete", te (mjesečni) minimum 2.500 kuna. Slišković naglašava kako je to tek nešto malo više od BiH koju se, ipak, smatra siromašnijom odnosno zemljom s nižim standardom. "Ne volim govoriti o brojkama, jer država nije napravila istraživanja, naprotiv, istraživanja su smiješna", odgovorila je Slišković na pitanje o kojem se broju žrtava radi, odnosno postoji li procjena koliko bi osoba moglo podnijeti zahtjev za naknadu? Državno odvjetništvo govori o 59 slučajeva silovanja, a s druge strane imamo i informacije koje govore o 200 do 240 djece rođene iz silovanja - prema tome kako to da je 59 silovanja izrodilo 200 do 240 djece, upitala se Slišković? "Vrlo neodgovorno i neozbiljno ponašanje za jednu vrlo ozbiljnu ratnu situaciju", ocijenila je predsjednica Udruge. Udruga žena u Domovinskom ratu je kroz svoju knjigu i film, u kojima žene iznose svoja svjedočenja, pokazala da je kod silovanja u Domovinskom ratu riječ o teškom ratnom zločinu, zaključila je Slišković.  

• Autor: Hina/I.K.
• Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Izvorni članak pogledajte OVDJE