35 godina od pokušaja atentata na hrvatski državni vrh: JNA nije uspjela zaustaviti put Hrvatske prema neovisnosti

Polaganjem lovorova vijenca ispred spomen-ploče na zgradi Vlade u Zagrebu danas je obilježena 35. obljetnica raketiranja Banskih dvora, jednog od najdramatičnijih događaja u završnoj fazi hrvatskog osamostaljenja.

Izaslanstvo Vlade predvodio je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Kako je objavila Vlada Republike Hrvatske, Medved je podsjetio da je napad 7. listopada 1991. bio usmjeren na tadašnjeg predsjednika Republike Franju Tuđmana i najviši hrvatski politički vrh.

„Neprijateljska JNA, nakon što zahvaljujući hrabrosti hrvatskih branitelja nije uspjela ostvariti zacrtane ciljeve na bojištu, pokušala je ubiti predsjednika Republike dr. Franju Tuđmana i obezglaviti novoizabranu hrvatsku vlast. No, u tome nije uspjela“, rekao je Medved.

Uz njega su se događaja prisjetili tadašnji predsjednik Vlade Franjo Gregurić i Zdravka Bušić, koja je 1991. bila bliska suradnica predsjednika Tuđmana i nalazila se u Banskim dvorima u vrijeme napada.

Meta nije bila samo zgrada, nego hrvatski državni vrh

Sedmog listopada 1991. istjecao je tromjesečni moratorij na primjenu Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, donesene 25. lipnja iste godine.

Toga dana u Banskim dvorima sastali su se predsjednik Franjo Tuđman, predsjednik Predsjedništva SFRJ Stipe Mesić i predsjednik Saveznog izvršnog vijeća Ante Marković.

Prema službenoj optužnici Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, tužiteljstvo smatra da je napad izveden prema ranije pripremljenom planu vrha JNA s ciljem ubojstva tadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske i ugrožavanja hrvatskog državnog vodstva.

DORH navodi da su dva zrakoplova Super Galeb G-4 s aerodroma Udbina oko 15 sati krenula prema Zagrebu. Prema optužnici, jedan je Banske dvore gađao avionskim bombama MK-82, dok je iz drugog zrakoplova na Banske dvore i okolne objekte ispaljeno 16 raketa BR-VZ 128 mm M-74 „Munja“.

Plan nije ostvaren jer su Tuđman i njegovi gosti nekoliko minuta prije udara napustili prostorije koje su potom pogođene.

Jedan civil poginuo, četvero ljudi ranjeno

Napad nije prošao bez ljudskih žrtava.

Prema optužnici DORH-a, jedan je civil poginuo, jedan je teško ozlijeđen, a još troje ljudi zadobilo je tjelesne ozljede. Materijalna šteta na Banskim dvorima i okolnim objektima tada je procijenjena na 36.946.387 kuna.

Dokumentacija Muzeja grada Zagreba potvrđuje da je napad zahvatio znatno šire područje Gornjega grada, kao i dio Dubravkina puta i prostora između Tuškanca i Visoke ulice. Oštećene su brojne povijesne zgrade u središtu Zagreba.

Gregurić: Cilj je bio uništiti hrvatsko vodstvo

Franjo Gregurić, koji je u vrijeme napada bio predsjednik hrvatske Vlade, na današnjem obilježavanju rekao je da napad nije bio slučajan vojni udar.

Prema njegovim riječima, raketiranje je bilo planski izvedeno kako bi se uništilo hrvatsko rukovodstvo i ljude koji su se toga dana nalazili u Banskim dvorima.

Napad je imao neposredne posljedice i na odluke donesene sljedećeg dana. Zbog opasnosti od novih zračnih udara sjednica Hrvatskog sabora 8. listopada nije održana na Markovu trgu, nego na sigurnijoj lokaciji, u podrumskim prostorijama zgrade INA-e u Šubićevoj ulici.

Tamo je Sabor jednoglasno donio odluku o raskidu državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ. Tu kronologiju potvrđuje i službena dokumentacija Hrvatskog sabora.

Zdravka Bušić: „To je rođendan Hrvatske“

Zdravka Bušić, koja je osobno svjedočila napadu, danas je posebno pozvala mlađe generacije da pamte događaje od 7. listopada 1991.

„Nadam se da ćete vi mlađi pamtiti ovaj dan kada je Hrvatska zapravo preživjela. To je rođendan Hrvatske“, poručila je.

Prisjetila se i okolnosti zbog kojih su se Tuđman i ostali sudionici sastanka samo nekoliko minuta prije napada maknuli iz prostorije koja je potom pogođena.

„Sam Bog zna što bi bilo od Hrvatske“, rekla je govoreći o mogućim posljedicama da je atentat uspio.

Suđenje počelo tek 35 godina poslije

Za napad na Banske dvore kazneni postupak dobio je veliki pomak tek ove godine.

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu još 30. prosinca 2020., a optužnica je poslije potvrđena. Suđenje je pred Županijskim sudom u Zagrebu počelo 7. srpnja 2026., gotovo 35 godina nakon napada.

Optuženi su Ljubomir Bajić, tadašnji zapovjednik 5. zrakoplovnog korpusa JNA, Slobodan Jeremić, Đuro Miličević, Čedomir Kovačević te piloti Ratko Dopuđa i Damir Lukić. Izvještaj s početka suđenja potvrđuje da se svoj šestorici sudi u odsutnosti jer nisu dostupni hrvatskom pravosuđu.

Petorica imaju državljanstvo Srbije, dok Damir Lukić ima hrvatsko i srpsko državljanstvo.

Suđenje je nastavljeno i tijekom rujna. Među dokazima se razmatraju raniji iskazi i izjave optuženih, uključujući javno izrečene tvrdnje nekadašnjeg generala Ljubomira Bajića o njegovoj ulozi u napadu.

Napad nije zaustavio odluku donesenu dan poslije

Cilj udara bio je, prema optužnici, likvidirati predsjednika Republike i pogoditi političko vodstvo u trenutku kada se Hrvatska nalazila usred otvorene agresije i procesa osamostaljenja.

Napad je završio potpuno suprotno od željenog političkog učinka. Hrvatski državni vrh preživio je, a već sljedećeg dana Sabor je raskinuo državnopravne veze sa SFRJ.

Medved je zato na današnjoj obljetnici zahvalio Franji Tuđmanu i hrvatskim braniteljima te poručio da Hrvatska danas ima slobodu koju je prije 35 godina morala obraniti u okolnostima otvorenog rata.