JUŽNI POTEZ Kad je Arkan čuo što Hrvati spremaju nakon Oluje, sjeo je u oklopnjak i pobjegao

Operacija Južni potez bila je posljednja operacija HV-a i HVO-a tijekom pobjedonosnog niza operacija nakon kojih je u potpunosti izmijenjena strateška situacija na prostorima Hrvatske i BiH. Bila je logički nastavak mjesec dana ranije izvedene operacije Maestral, a provedena je od 8. do 15. listopada 1995., a njome su hrvatske snage stigle na 23 km od Banje Luke.

Nakon poraza srbijanski čelnici u BiH nisu pristali na mirovne pregovore već su krenuli u protunapad otežavajući opskrbu Sarajeva plinom. Bilo je vrijeme za novu operaciju, Južni potez.Pod zapovjedništvom general-pukovnika Ante Gotovine, zapovjednika Zbornog područja Split, okupile su se jake snage Hrvatske vojske: Četvrta i Sedma gardijska brigada, Prvi hrvatski gardijski zdrug, 126. domobranska pukovnija, 264. izvidničko-diverzantska satnija, 275. satnija za elektroničko djelovanje te inženjerijske, logističke i potporne postrojbe.Kad je akcija započela, Arkan je pobjegao u oklopnjaku

Ciljevi operacije Južni potez bili su konkretni. Prvi cilj bio je potisnuti neprijateljske snage iz Mrkonjić Grada, Podrašničkog polja i hidroelektrane Jajce-3 na Vrbasu i tako oslabiti njihova djelovanja na Peti i Sedmi korpus Armije BiH.Osim toga htjelo se staviti pod kontrolu ključne prometnice za Banja Luku. Treći cilj operacije bio je uspostaviti novu crtu obrane na južnim padinama Manjače te tako omogućiti djelovanje hrvatskog dalekometnog topništva na Banja Luku.

Postoji i nikada potvrđena anegdota koja je tih dana kružila tiskom da je ratni zločinac Arkan za dlaku izbjegao zarobljavanje i u posljednjem trenutku pobjegao u oklopnjaku.Tuđman objasnio zašto se nije ušlo u Banja Luku

Na današnji dan 1995. godine u operaciji “Južni potez” postrojbe HV -a su povučene s dostignutih linija, a njihovo mjesto su preuzele 1. 2. i 3. gardijska brigada HVO-a. Snage neprijatelja izvršavale su protunapade i pokušale su potisnuti hrvatske snage, što im nije uspjelo te su hrvatske snage pod kontrolu stavile HE Bočac i na taj način pod kontrolu stavile opskrbu električnom energijom Banja Luke i većeg dijela Bosanske Krajine.

“Nakon Oluje Hrvatska je sa svojim snagama bila u mogućnosti da nastavi operacije za oslobođenje Banja Luke i hrvatskog Podunavlja. To, međutim, međunarodni čimbenici nisu htjeli prihvatiti, zbog procjena da bi novih 300-500 000 izbjeglica iz tih područja neizbježno dovelo do izravnog uključivanja SRJ u sukob, i tako do opasnosti proširivanja rata, što bi onemogućilo započete mirovne napore”, rekao je o Južnom potezu predsjednik RH Franjo Tuđman.