POVIJEST I SJEĆANJA

Povijesni poziv predsjednika Tuđmana u zoru „Oluje“

Dok je predsjednik Republike pozivao srpske civile da ostanu u svojim domovima i jamčio im sigurnost, imovinu i građanska prava, kninsko je vodstvo istoga dana donijelo odluku o evakuaciji stanovništva

dr. Franjo Tuđman- Knin
dr. Franjo Tuđman- Knin Foto: snimka zaslona

U rano jutro 4. kolovoza 1995., s prvom „grmljavinom“ vojno-redarstvene operacije „Oluja”, predsjednik dr. Franjo Tuđman uputio je povijesni proglas građanima srpske nacionalnosti na okupiranim područjima. Službeni proglas javnosti su odmah nakon početka operacije u pet sati ujutro prvi prenijeli Hrvatska radiotelevizija na svojim radijskim i televizijskim kanalima te Hrvatska izvještajna novinska agencija koja je vijest odmah proslijedila domaćim i svjetskim medijima. Ključna poruka proglasa bila je jasna:, a odnosila se na to da Srbi  ostanu u svojim domovima, te da im Hrvatska  jamči sigurnost i sva građanska prava.

Poziv koji se danas prečesto prešućuje

U izvornom tekstu proglasa predsjednik Tuđman poručio je:

„Pozivam hrvatske građane srpske nacionalnosti […] da ostanu kod svojih kuća i, bez bojazni za svoj život i svoju imovinu, dočekaju hrvatsku vlast.“

U nastavku im je zajamčio sva građanska prava i mogućnost sudjelovanja na izborima za lokalnu samoupravu prema hrvatskom Ustavu i Ustavnom zakonu, uz prisutnost međunarodnih promatrača.

Pripadnike srpskih paravojnih postrojbi, bez obzira na to jesu li mobilizirani svojevoljno ili prisilno, pozvao je da predaju oružje. Zauzvrat im je ponuđena amnestija prema važećim hrvatskim zakonima. Za začetnike pobune poruka je također bila jasna: mogu prihvatiti oprost ili pravično suđenje za počinjena nedjela.

U svega nekoliko odlomaka izrečene su tri temeljne poruke: civili neka ostanu u svojim domovima, njihovi životi i imovina bit će zaštićeni, a pripadnicima paravojnih postrojbi koji polože oružje bit će omogućen oprost – osim, razumije se, počiniteljima ratnih zločina.

Može li poziv biti jasniji?

Hrvatska je država od potpisivanja Sarajevskog sporazuma, i tijekom tri i pol godine djelovanja UNPROFOR-a, činila sve da se okupirana područja integriraju u ustavno-pravni poredak Hrvatske mirnim putem. Svi napori hrvatske države i međunarodne zajednice za mirno rješenje krize propali su zbog tvrdokornog odbijanja vođa pobune. Nakon što su dan ranije u Ženevi propali i posljednji pregovori pod okriljem međunarodnih posrednika, službeni Zagreb bio je prisiljen pokrenuti legitimnu redarstveno-vojnu akciju za obnovu svojeg suvereniteta.

U svojem obraćanju, predsjednik Tuđman uputio je izravan apel civilima i pripadnicima paravojnih postrojbi. Pozvao je hrvatske građane srpske nacionalnosti, koji nisu aktivno sudjelovali u ovoj bezumnoj pobuni, da ostanu u svojim kućama i bez bojazni za svoj život i svoju imovinu dočekaju hrvatsku vlast. Istovremeno je pozvao pripadnike srpskih paravojnih postrojbi, koji su dobrovoljno ili prisilno mobilizirani, da predaju oružje hrvatskim vlastima, uz jamstvo da će im biti udijeljen oprost prema hrvatskim zakonima.

Proglas je sadržavao tri ključne poruke. Prva je bila poziv na ostanak civilnog stanovništva kako bi sigurno u svojim kućama dočekali dolazak hrvatskih vlasti. Druga poruka bila je čvrsto jamstvo prava, odnosno zaštita života, imovine i svih ustavnih sloboda za sve građane koji nisu sudjelovali u pobuni. Treća točka bila je ponuda amnestije za vojnike koji odmah predaju oružje, pod uvjetom da nisu počinili ratne zločine.

Reakcija političkog i vojnog vrha u Kninu na pokretanje operacije i upućeni proglas bila je obilježena potpunim odbijanjem suradnje te hitnim provođenjem ranije pripremljenih planova za evakuaciju stanovništva. Već u kasnim popodnevnim satima istoga dana, točnije u 16:45, predsjednik takozvane Republike Srpske Krajine Milan Martić potpisao je službenu zapovijed, pod brojem 2-3113-1/95, o evakuaciji civilnog stanovništva iz općina Knin, Benkovac, Obrovac, Drniš i Gračac, čime su apeli iz Zagreba svjesno ignorirani radi organiziranog povlačenja. Istovremeno, reakcija službenog Beograda na čelu sa Slobodanom Miloševićem bila je obilježena potpunom pasivnošću i izostankom bilo kakve vojne pomoći Kninu, dok su državni mediji u Srbiji u prvim satima operacije minimizirali vijesti o napadu kako bi se spriječila panika u vlastitoj javnosti.

Tekst proglasa istog su dana u svojim izvanrednim i redovnim izdanjima opširno prenijele i glavne dnevne novine poput Večernjeg lista, Vjesnika i Slobodne Dalmacije. Iako je vodstvo iz Knina ubrzo provelo planiranu evakuaciju većeg dijela stanovništva prema Bosni i Hercegovini te Srbiji, ovaj proglas ostaje ključni povijesni dokument koji svjedoči o službenoj namjeri Hrvatske da zaštiti sve svoje građane i izbjegne humanitarnu krizu.

Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91.(UHBDR91.)

 

VRO Oluja 95

Izvor:PHB

Više iz kategorije: POVIJEST I SJEĆANJA

Ovo je Štuka, ubojica Nicoliera. 'Svejedno mi je hoću li ubiti čovjeka ili kokoš'

Ovo je Štuka, ubojica Nicoliera. 'Svejedno mi je hoću li ubiti čovjeka ili kokoš'

Francuska istraga o ubojstvu Jean-Michela Nicoliera na Ovčari napreduje. Priprema se međunarodna tjeralica za Spasoja Petkovića zvanog Štuka, osumnjičenog za ratni zločin.

prije 13 h
Prije 35 godina vodila se bitka za Rajić: Ante Gotovina predvodio izvidnički vod u svojoj prvoj borbenoj akciji

Prije 35 godina vodila se bitka za Rajić: Ante Gotovina predvodio izvidnički vod u svojoj prvoj borbenoj akciji

Saznajte više o bitki za Rajić 9. rujna 1991. u Zapadnoj Slavoniji, gdje je Ante Gotovina predvodio izvidnički vod u svojoj prvoj borbenoj akciji. Važan događaj Domovinskog rata.

prije 3 dana
Obilježena 94. obljetnica Velebitskog ustanka u Brušanima i Jadovnom

Obilježena 94. obljetnica Velebitskog ustanka u Brušanima i Jadovnom

U Brušanima i Jadovnom obilježena je 94. obljetnica Velebitskog ustanka, prvog oružanog otpora Hrvata protiv Kraljevine Jugoslavije. Događaj je istaknut kao ključan za hrvatsku povijest i borbu za slobodu.

prije 4 dana
RATNI ZLOČINI BEZ PRAVOMOĆNOG EPILOGA – 38. nastavak  Ubojstvo obitelji Kozbašić u Petrinji: oslobađajuća presuda je ukinuta, pravomoćnog epiloga nema

RATNI ZLOČINI BEZ PRAVOMOĆNOG EPILOGA – 38. nastavak Ubojstvo obitelji Kozbašić u Petrinji: oslobađajuća presuda je ukinuta, pravomoćnog epiloga nema

Tri desetljeća nakon ubojstva obitelji Kozbašić u Petrinji, pravomoćne presude nema. Oslobađajuća presuda je ukinuta, a suđenje se ponavlja.

prije 5 dana
ZVONA SU SE VRATILA U ZRIN: Dragovoljci i veterani na 83. obljetnici genocidnog stradanja Zrinjana

ZVONA SU SE VRATILA U ZRIN: Dragovoljci i veterani na 83. obljetnici genocidnog stradanja Zrinjana

Pod starom zrinskom utvrdom ponovno su se zavijorile hrvatske i braniteljske zastave. Članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike...

prije 5 dana
Norac i ekipa su zarobili prvog generala: Znate li kako im se JNA osvetila? Top vijest

Norac i ekipa su zarobili prvog generala: Znate li kako im se JNA osvetila?

Otkrijte detalje zarobljavanja prvog JNA generala, Trajčea Krstevskog, od strane hrvatskih branitelja u Gospiću 1991. godine i brutalnu osvetu JNA koja je uslijedila.

5. 9. 2026.
Nezaustavljivo je ubijao u dvije zemlje: ’91 počinio zločin u Hrvatskoj, a snimka užasa otkrila horor u Srebrenici

Nezaustavljivo je ubijao u dvije zemlje: ’91 počinio zločin u Hrvatskoj, a snimka užasa otkrila horor u Srebrenici

Otkrijte stravične detalje zločina u Berku 1991. godine, gdje su srpske paravojne postrojbe počinile etničko čišćenje. Jedan od počinitelja kasnije ubijao i u Srebrenici. Šokantna priča o nekažnjenim zvjerstvima.

3. 9. 2026.
„Bila je to bitka mog života“: Svjedočanstvo hrvatskog branitelja o Sajmištu 5. rujna 1991.

„Bila je to bitka mog života“: Svjedočanstvo hrvatskog branitelja o Sajmištu 5. rujna 1991.

Pročitajte potresno svjedočanstvo hrvatskog branitelja o herojskoj bitci na vukovarskom Sajmištu 5. rujna 1991. Osobni doživljaji i detalji s prve crte.

3. 9. 2026.
RATNI ZLOČINI BEZ PRAVOMOĆNOG EPILOGA – 35. nastavak  Lužac 1991.: Službeni izvori navode 59, 69 i 70 žrtava – pravomoćne presude nema

RATNI ZLOČINI BEZ PRAVOMOĆNOG EPILOGA – 35. nastavak Lužac 1991.: Službeni izvori navode 59, 69 i 70 žrtava – pravomoćne presude nema

Analiza ratnih zločina u Lušcu 1991. kod Vukovara. Unatoč svjedočanstvima o ubijenim zarobljenicima i civilima, nema pravomoćnih presuda niti usklađenog popisa žrtava.

3. 9. 2026.
VIŠE OD 700 RATNIH OZNAKA NA JEDNOM MJESTU: Daniel Capek stvara digitalni arhiv postrojbi Domovinskog rata

VIŠE OD 700 RATNIH OZNAKA NA JEDNOM MJESTU: Daniel Capek stvara digitalni arhiv postrojbi Domovinskog rata

Daniel Capek stvorio je impresivan digitalni arhiv 'Oznake Domovinskog rata' s preko 700 ratnih oznaka hrvatskih postrojbi. Otkrijte povijest i značenje svakog simbola.

2. 9. 2026.
RATNI ZLOČINI BEZ PRAVOMOĆNOG EPILOGA – 32. nastavak  Antin 1991.: U Carevu ribnjaku evidentirano 17 tijela, pronađeno devet – ni za jednu smrt nema presude

RATNI ZLOČINI BEZ PRAVOMOĆNOG EPILOGA – 32. nastavak Antin 1991.: U Carevu ribnjaku evidentirano 17 tijela, pronađeno devet – ni za jednu smrt nema presude

Antin - spoemn pločaU Antinu je mjesto zločina bilo poznato i dokumentirano dok su žrtve još ležale u njemu.Pripadnici 12. novosadskog korpusa JNA 7. st...

31. 8. 2026.
Prošlo je 19 godina od tragedije na Kornatima u kojoj je poginulo 12 vatrogasaca

Prošlo je 19 godina od tragedije na Kornatima u kojoj je poginulo 12 vatrogasaca

DANAS se obilježava 19. godišnjica tragedije na Kornatima u kojoj je tijekom gašenja požara poginulo 12 mladih vatrogasaca. "Kornatska tragedija najveća...

30. 8. 2026.

Prikazano 12 od 875 članaka.