LIJEPE VIJESTI Konzulati u SAD-u zatrpani: Američki Hrvati žele ulagati, raditi i živjeti u Hrvatskoj

Interes za hrvatsko državljanstvo doseže nove vrhunce. U posljednje četiri godine hrvatsko državljanstvo dobilo je više od 30 tisuća ljudi, od kojih su dvije trećine pripadnici hrvatskog iseljeništva.

Sve je više Amerikanaca hrvatskih korijena koji ne žele samo čuvati uspomenu na domovinu svojih predaka. Američki Hrvati žele ulagati, raditi, a neki i živjeti u Hrvatskoj. Za mnoge je hrvatska domovnica mnogo više od dokumenta – ona je potvrda pripadnosti zemlji iz koje su njihovi pretci krenuli u svijet.

Po broju novih hrvatskih državljana prednjači Argentina, dok su u tijesnoj utrci za drugo mjesto Čile i SAD. Od 2022. hrvatsku je domovnicu u SAD-u preuzelo više od tri tisuće ljudi, a samo na ovogodišnjem CroatiaFestu u Seattleu njih više od stotinu, javlja HRT.Povratak korijenima

Za Stevea Beusana iz Kalifornije dobivanje hrvatskog državljanstva bilo je i ispunjenje posljednje želje njegova oca, koji je kao 17-godišnjak 1962. napustio Čelopek pokraj Dubrovnika.

– Cijela obitelj ponosna je na našu kulturu. Moj otac, koji je nedavno preminuo, uvijek je želio da dobijemo hrvatsko državljanstvo i zato sam sretan što se to ostvarilo. U Ameriku je stigao samo s odjećom koju je imao na sebi. Vratili smo njegovo tijelo u domovinu i pokopan je u rodnom mjestu, ispričao je Beusan.

Slične emocije dijeli i Jason Pašić iz Tacome u saveznoj državi Washington, čiji su pretci s majčine strane podrijetlom s otoka Molata.

– Volimo Hrvatsku, to je jako lijepa zemlja u kojoj se osjećamo kao kod kuće. Svi smo dobili državljanstvo i bili smo uzbuđeni što ćemo postati dio Hrvatske, kaže Pašić.Posebno su zanimljive priče obitelji čiji su pretci prije više od stoljeća krenuli preko Atlantika u potrazi za boljim životom. Danas njihovi potomci ponovno otkrivaju mjesta iz kojih su potekli.

Mike Babić iz Seattlea sa svojom je obitelji posjetio Veli Lošinj, gdje su pronašli obiteljsku grobnicu u kojoj su pokopani njegova prabaka i pradjed.

– U Lošinju smo jeli domaću hranu, pili vino, plivali u moru, a snimili smo i fotografiju identičnu onoj koju je djed donio sa sobom 1905. godine, kada je stigao u Ameriku, prisjeća se Babić.

Za njegovu suprugu Carol hrvatsko državljanstvo moglo bi značiti i početak novog obiteljskog života u Hrvatskoj. Njihova djeca, zajedno sa svojim bračnim partnerima, žele dobiti hrvatsko državljanstvo jer se jednog dana planiraju preseliti.

– Vrlo su povezani s kulturom i bliski s rođacima svoje dobi. Jako vole hrvatsku baštinu, pjesme i plesove. Vjerojatno bismo se i mi preselili u Hrvatsku jer bismo ih slijedili, govori Carol Babić.

Među onima koji su preuzeli hrvatske dokumente bio je i Codi Bodor, čiji su pretci iz Kupinca.

– Prenijeli su nam doista bogatu kulturu koju su donijeli sa sobom u Ameriku i drago nam je što ovime možemo pokazati svoje poštovanje. To je novo poglavlje u našem životu, ističe Bodor.Na hrvatsku domovnicu čeka se godinama

Velik interes za hrvatsko državljanstvo donio je i velike administrativne izazove. Hrvatska diplomatska predstavništva diljem svijeta zatrpana su zahtjevima, a u SAD-u se njihov broj posljednjih godina utrostručio. Iako je 2020. postupak stjecanja državljanstva znatno pojednostavnjen, na hrvatsku domovnicu i dalje se dugo čeka.Kako objašnjava generalna konzulica Republike Hrvatske u Los Angelesu Renée Pea, postupak trenutačno traje između dvije i dvije i pol godine.

– Imamo ogroman broj zahtjeva. Samo da bi osoba uopće došla u konzulat i predala zahtjev, čeka se oko šest mjeseci. Prije se čekalo godinu do godinu i pol. Taj smo rok skratili, ali interes je i dalje ogroman i stvarno smo zatrpani zahtjevima, ističe konzulica.

Prikupljanje dokumentacije i priprema za podnošenje zahtjeva mnogima su prvi izazovi. Debbie Stamp Belanić u konzulat je donijela originalne obiteljske dokumente kako bi provjerila jesu li prikladni za pokretanje postupka.

– Željela sam provjeriti što mi još treba kako bih dobila termin u konzulatu, što je najvažnije. Voljela bih da državljanstvo dobiju i moje troje djece, koja su sada u tridesetima, kaže Debbie.

Zbog sve većeg interesa organiziraju se i radionice na kojima potomci hrvatskih iseljenika mogu dobiti informacije o stjecanju državljanstva, ali i mogućnostima povratka u Hrvatsku.

Sara Dyson, stručnjakinja za državljanstvo, ove godine održava drugu turneju radionica diljem Sjeverne Amerike.

– U Los Angelesu razgovarali smo s više od stotinu ljudi o državljanstvu i povratku u Hrvatsku. U San Franciscu okupilo se sedamdesetak vrlo zainteresiranih sudionika. Nakon Seattlea idemo u Calgary u Kanadi, a potom u Dallas, objašnjava Dyson.Osim državljanstva, američke Hrvate sve više zanimaju mogućnosti preseljenja, zapošljavanja i uključivanja u hrvatsko društvo.

Kako kaže Mladen Barać, državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva, najviše pitanja odnosi se upravo na pravni status povratnika.

– Nisu sigurni moraju li prethodno imati hrvatsko državljanstvo ili se i bez njega mogu uključiti u određene integracijske procese. Vrlo često postavljaju i pitanja o učenju hrvatskog jezika, objašnjava Barać.

Poseban izazov predstavlja potraga za dokumentima predaka koji su Hrvatsku napustili prije stotinu i više godina. U pronalaženju starih matičnih knjiga, potvrda i drugih dokumenata sve važniju ulogu imaju stručnjaci za genealogiju.Iva Bahunek, direktorica konzultantske tvrtke specijalizirane za genealogiju, u svom je poslu nailazila na najrazličitije obiteljske priče, ali i dokumente stare nekoliko stoljeća.

– Za jednog sam klijenta pronašla dokumente iz 1776. godine. Penjala sam se i po tavanima crkava diljem Hrvatske, bez struje i prozora, usred ljeta. Svaka je priča jedinstvena. Vidjeti istinsku sreću tih ljudi kada dobiju hrvatsko državljanstvo za mene je iznimno romantično i veliko zadovoljstvo, govori Bahunek.

Posla za stručnjake koji pomažu u postupku stjecanja državljanstva očito neće nedostajati. U SAD-u živi oko milijun i 200 tisuća hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, što tu zajednicu čini najbrojnijom hrvatskom zajednicom u svijetu.

Taj veliki potencijal predstavlja novo poglavlje ne samo u životima pojedinaca nego i u odnosu Hrvatske s njezinim iseljeništvom.