Mladićev pogreb uzdrmao Bruxelles: ‘Gdje su vam krajnje granice?’ Stier i Picula traže poteze prema Beogradu

Pogreb Ratka Mladića prerastao je u Europskom parlamentu u žestoku raspravu o Srbiji, Aleksandru Vučiću i njezinu europskom putu. Dok iz Bruxellesa poručuju da za glorifikaciju ratnih zločinaca nema mjesta u Europi, dio eurozastupnika traži konkretne posljedice za Beograd.

Odlazak srpskih ministara, državnih dužnosnika i vojnih predstavnika na pogreb Ratka Mladića izazvao je snažne reakcije u Europskom parlamentu. Ono što je trebalo biti rasprava o jednom kontroverznom događaju brzo se pretvorilo u puno šire pitanje: kakvu Srbiju Europska unija želi vidjeti u svojim redovima?

Povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos bila je jasna.

„Glorifikacija ratnih zločinaca, negiranje genocida i revizionizam temeljno su nespojivi s europskim vrijednostima“, poručila je Kos, komentirajući snimke Mladićeva pogreba.

Podsjetila je i na svoje prošlogodišnje sudjelovanje u obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici, gdje je, 30 godina nakon zločina, nazočila ukopu još sedam žrtava.

„Neshvatljivo je da se, dok mi se javljaju brojni građani Srbije koji odbacuju glorifikaciju ratnih zločinaca, nekoga odgovornog za takve zločine slavi kao heroja“, rekla je.

„Srbija nije isto što i njezina vlast“

Kos je, međutim, napravila jasnu razliku između Srbije i aktualne vlasti.

Prema njezinim riječima, brojni građani Srbije ne podržavaju glorifikaciju ratnih zločinaca i žele drugačiji smjer zemlje.

„Ta Srbija zaslužuje biti saslušana. Ta Srbija zaslužuje potporu. I ta Srbija ima svoje mjesto u Europi“, poručila je povjerenica.

No nakon toga uslijedile su znatno oštrije poruke eurozastupnika.

Stier: „Politika EU-a prema Srbiji bila je mlaka i neučinkovita“

Davor Ivo Stier iz Europske pučke stranke (EPP) ocijenio je da prisutnost predstavnika srpske države na Mladićevu pogrebu nije tek protokolarni detalj, nego ozbiljna politička poruka.

Dosadašnju politiku EU-a prema Srbiji opisao je kao „mlaku i neučinkovitu“ te pozvao Bruxelles na konkretnije poteze.

Među njima je izdvojio i europsko financiranje. Poručio je da ne bi trebalo biti europskog novca za one koji se nisu spremni jasno distancirati od politike Slobodana Miloševića.

Picula: „Pogreb Mladića identificirao je ukupnu politiku službenog Beograda“

Još je izravniji bio Tonino Picula iz socijaldemokratske skupine S&D i izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju.

Podsjetio je na Škabrnju, opsadu Sarajeva i Srebrenicu te na činjenicu da je Ratko Mladić pravomoćno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Za Piculu, međutim, problem nije samo u tome tko je došao na pogreb.

Problem je ono što taj pogreb govori o današnjoj Srbiji.

„Pogreb Mladića je medij preko kojeg se još jednom identificirala ukupna politika službenog Beograda“, rekao je Picula.

Podsjetio je i na političko povezivanje Aleksandra Vučića s Vojislavom Šešeljem te zaključio da EU mora prestati lutati u odnosu prema vlasti u Beogradu.

A onda je otvorio pitanje koje je možda i najviše odjeknulo u raspravi:

Treba li Europska unija uopće nastaviti pregovore sa Srbijom dok je na vlasti ovakva politička struktura?

Desnica: EU primjenjuje dvostruke standarde

S druge strane, dio eurozastupnika kritizirao je upravo politiku Europske unije.

Thierry Mariani iz Patriota za Europu (PfE) govorio je o, kako smatra, dvostrukim standardima Bruxellesa, posebno uspoređujući odnos prema Srbiji s odnosom prema Ukrajini.

Sličan je argument iznio i Petar Volgin iz Europe suverenih nacija (ESN).

Stjepo Bartulica iz ECR-a složio se da je Mladićev ispraćaj bio sramotan, ali ga je opisao kao „simptom stanja u srpskom društvu“.

Poručio je da Srbija mora smoći snage suočiti se s istinom o ratovima devedesetih.

Helmut Brandstätter iz Renew Europe također nije birao riječi. Mladić je, podsjetio je, bio osuđeni ratni zločinac i „ne možemo tolerirati njegovu glorifikaciju“.

Srbija, smatra Brandstätter, treba biti dio Europe, ali kao demokratska država, a ne kao autoritarni sustav.

A Vladimir Prebilič iz Zelenih/EFA postavio je pitanje koje je saželo dilemu Bruxellesa:

„Gdje su vam krajnje granice?“

Drugim riječima, koliko još postupaka vlasti u Beogradu Europska unija može tolerirati prije nego što povuče jasnu crvenu liniju?

Kos ipak ne zatvara vrata Srbiji

Unatoč žestokoj raspravi, Marta Kos nije poručila da su europska vrata Srbiji zatvorena.

Naprotiv, naglasila je da će građani Srbije na predstojećim izborima imati priliku odlučiti kojim putem žele ići. Europska komisija, dodala je, očekuje slobodne, poštene i transparentne izbore.

„Ne smijemo okrenuti leđa Srbiji“, poručila je Kos.

U toj se rečenici možda najbolje krije i ključna poruka cijele rasprave.

Bruxelles i dalje želi Srbiju u Europi, ali sve je manje spreman prihvatiti da europski put ide zajedno s relativiziranjem ratnih zločina, glorifikacijom osuđenih zločinaca i izostankom suočavanja s prošlošću.

Mladić je pokopan. No njegova smrt i pogreb otvorili su pitanje koje je puno veće od jednog ispraćaja.

Može li Srbija u Europsku uniju bez stvarnog raskida s politikom i ideologijom koje su obilježile devedesete?