Velike razlike u cijenama plina diljem Europe: Evo gdje je Hrvatska
Cijene prirodnog plina za poduzetnike u Europskoj uniji pale su u prvom polugodištu 2026. za 6,7 posto na godišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci Eurostata, a Hrvatska se izdvaja po jednom od najnižih udjela poreza i nameta u cijeni plina.
Hrvatska je u prvom polugodištu 2026. bila među članicama Europske unije s najmanjim poreznim opterećenjem prirodnog plina za poslovne potrošače, odnosno one koji ne spadaju u kategoriju kućanstava. Udio nepovratnih poreza i nameta u ukupnoj cijeni plina iznosio je samo 1,4 posto, što je najmanje među promatranim članicama EU-a, pokazuju podaci Eurostata.
Odmah iza Hrvatske nalaze se Rumunjska s udjelom od 1,5 posto i Litva s 1,7 posto. Na suprotnom kraju ljestvice je Nizozemska, u kojoj porezi i nameti koje poslovni potrošači ne mogu povratiti čine čak 50,4 posto ukupne cijene prirodnog plina. Slijede Švedska s 30,8 posto i Danska s 28,9 posto.
Takve razlike pokazuju koliko nacionalna porezna politika može utjecati na konačne troškove energije za poduzeća. Međutim, nizak udio poreza ne znači nužno i najnižu konačnu cijenu plina, navodi se u izvješću, jer na nju utječu i nabavna cijena energenta, troškovi distribucije te drugi tržišni čimbenici.
Prema Eurostatu, prosječna cijena prirodnog plina za poslovne potrošače u EU-u iznosila je u prvih šest mjeseci ove godine približno šest centi po kilovatsatu. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine cijena je pala za 6,7 posto, iako je u odnosu na drugo polugodište 2025. porasla za 1,8 posto.
Godišnje pojeftinjenje zabilježeno je u 24 od 25 članica za koje su dostupni podaci. Najveći pad cijena imale su Belgija i Francuska, obje po 13,1 posto, zatim Litva s 12,5 posto, Mađarska s 11,6 posto te Bugarska s 10,8 posto. Jedina članica u kojoj je plin za poslovne potrošače poskupio bila je Švedska, s rastom od 3,1 posto.
Najskuplje u Švedskoj, najjeftinije u Bugarskoj i Belgiji
Najskuplji prirodni plin za poslovne potrošače imala je Švedska, gdje je prosječna cijena iznosila 11 centi po kilovatsatu. Slijede Finska s devet i Nizozemska s osam centi, dok su najniže cijene zabilježene u Bugarskoj i Belgiji, približno četiri centa po kilovatsatu.
Eurostat pritom napominje da Švedska i Finska imaju razmjerno malu potrošnju prirodnog plina jer se u njihovu energetskom sustavu u većoj mjeri koriste električna energija, daljinsko grijanje i obnovljivi izvori. Zbog toga visoke cijene plina u tim državama imaju ograničeniji utjecaj na ukupne troškove energije nego u zemljama koje se snažnije oslanjaju na taj energent.
Udio poreza i nameta u ukupnoj cijeni plina za poslovne potrošače na razini EU-a iznosio je 17,5 posto, što je povećanje u odnosu na 16,4 posto u prvom polugodištu prošle godine. Riječ je o najvećem udjelu nakon prve polovice 2021., prije izbijanja energetske krize koja je potaknula europske vlade na uvođenje poreznih olakšica i drugih mjera za ublažavanje visokih cijena energije.
Eurostatovi podaci odnose se na poslovne potrošače s godišnjom potrošnjom između 10.000 i 100.000 gigadžula prirodnog plina. U cijene su uključeni porezi i nameti koje poduzeća ne mogu povratiti, dok su povratni porezi i PDV isključeni iz usporedbe.
U metodološkom dijelu izvješća Eurostat navodi i da je u Hrvatskoj PDV na prirodni plin zadržan na pet posto te da se od 1. travnja 2024. za poslovne potrošače s godišnjom potrošnjom do 10 gigavatsati više ne subvencionira konačna cijena plina.
Izvor:Hina
