13. veljače 1960. pokop kardinala Stepinca – Udba i komunisti šokirani odanošću Hrvata pokojnom nadbiskupu

Nakon sprovodnih obreda koji su počeli 13. veljače 1960. u 10 sati, kardinala Stepinca pokopali su u zagrebačkoj katedrali. Katedrala je bila prepuna (prema nekim procjenama Udbe, oko 6000 vjernika), dok se na prostoru izvan katedrale nalazilo još između tri i četiri tisuće vjernika. Udba iznosi da je, prema „gruboj procjeni od večeri kad je Stepinac dopremljen u Zagreb (u večernjim satima 11. 2. 1960.), pa do završetka sprovoda, kroz crkvu prošlo oko 20.000 vjernika, usprosio nadzor Udbe i prijetnjama za one koji dolaze. ispratiti voljenog kardinala. Međutim, za čitavo vrijeme nije zabilježen niti jedan incident niti provokacija, bilo od strane svećenika, bilo od nazočnih vjernika”. 

Stepinčevo tijelo dovezeno je 12. veljače 1960. u katedralu, gdje je prenoćilo dok se u sredini velike lađe ubrzano pripremala grobnica. U subotu 13. veljače katedrala je bila puna vjernika, te je do 9 sati bila popunjena do posljednjeg mjesta. Svečanu misu zadušnicu predvodio je msgr. dr. Franjo Šeper. 

Udba nadzirala ukop

Udba je nastojala identificirati i potom obraditi sve one koji su došli ispratiti Stepinca na posljednji početak, jer su očekivali da će narod zaboraviti kardinala kroz godinu zatvora, izolacije i sustavne indoktrinacije komunista od vrtića pa do akademskih ustanova koji su prikazivali sveca i najvećeg sina hrvatskog naroda. kao – krvoloka i ubojicu. Da se ne zaboravi….

Foto: Arhiv

U prilog tome govori i knjiga publicista i istraživača Gordana Akrapa „Kardinal Stepinac u dokumentima Gestapa i OZN-e”. U knjizi je Akrap na temelju autentičnih dokumenata rekonstruirao djelovanje nacističkih i komunističkih tajnih službi kojima je Stepinac itekako smetao.

Posebno su interesantne nikad viđene fotografije sa Stepinčeva sprovoda na Kaptolu. Udba je pomno pratila cijeli sprovod, čitav prostor unutar i izvan katedrale, snimljene su brojne fotografije, koje su kasnije pomno analizirane. Jasno, Udba je nastojala identificirati i potom obraditi sve one koji su došli ispratiti Stepinca na posljednji početak, a zna se da su zabilježene čak i izjave vjernika na sprovodu. Akrap u knjizi detaljno piše o Stepinčevoj smrti te opisuje aktivnosti komunističkih vlasti oko priprema sprovoda: „Dana 10. 2. 1960., u 14.30 sati, u župnom dvoru u Krašiću, preminuo je zagrebački nadbiskup, kardinal dr. sc. Alojzije Viktor Stepinac. Preminuo je nakon odležanih 14 godina zatvora i internacije, tek dvije godine prije kraja izdržavanja kazne na koju je bio osuđen. UDB-a je, kao i druge jugoslavenske izvještajne i sigurnosne službe, odmah dodatno pojačala svoju djelatnost i represivno djelovanje prema svećenicima i biskupima, zaprijetivši rigoroznim represivnim mjerama u slučaju da se smrt kardinala Stepinca počne obilježavati na način na koji su u UDB-i. smatrali neprimjerenim: …organi SUP-a posjetili su 11. 2. uglavnom sve jugoslavenske biskupe i skrenuli im pozornost da neće biti dopuštene nikakve javne manifestacije niti kolektivne posjete Krašiću i Zagrebu, kao i da od njih očekujemo da poduzmu odgovarajuće mjere kako ne bi došlo do nepoželjnih ispada među podređenim klerom ili vjernicima”.

Isti dan uvedene su stroge mjere kontrole prilazima Krašiću tako što su sva vozila, osobna i autobusi, zaustavljana, a putnici pregledavani. Svećenici koji su se uputili u Krašić, kao i druge osobe pa čak i one koje su rođene u Krašiću, a nisu tamo trenutno stanovale bile su izdvojene te im je onemogućen ulazak u Krašić.