VIJESTI Top vijest

22. srpnja 1943. Pokolj u Lovreću – četnici spalili Hrvate, a njihove zločine nastavili partizani i UDBA

22. srpnja 1943. Pokolj u Lovreću – četnici spalili Hrvate, a njihove zločine nastavili partizani i UDBA
Dana 22. srpnja 1943. dogodio se hrvatskoj javnosti nepoznati veliki zločin kojeg su počinili pripadnici nekoliko stotina četnika popa Đujića, njihovih bliskih suradnika Talijana iz divizije “Bergamo”, te oko stotinjak pretežito vojvođanskih Nijemaca, s kojima su bili i vojvođanski Srbi (SS- ova folksdojčerska divizija Princ Eugen). 
U ovom pokolju četnici su zapalili 22 Hrvata u kući Mate Frankića. 

Od 63 ubijena Hrvata četnika, fašisti Talijani i SS-ovci spalili su 22 civila u kući Mate Frankića. Neki su iskočili iz goreće kuće, pokušavši se spasiti, ali su ih zločinci opet bacili natrag u zapaljenu kuću.

Ostali Hrvati su ubijeni kod Olujića kuće, te pred kućom Marinkice Petričevića.

U svezi ovog zločina Ustaško-domobransko zapovjedništvo svojim nadređenim u Zagrebu, između ostalog, napisali su: „…talijanska vojska nije saveznička, već neprijateljska… njima nije stalo da unište partizane već da potpuno unište i istrijebe naš narod i njegovu imovinu… ni Turci kod Turaka. svojih navala u ove krajeve nisu postupali onako divljački…“.

Čim je proglašena NDH, prije ikakvih ustaških represalija, četice su započele borbu protiv nove države i to na gotovo cijelom njenom teritoriju.

U imotskom kraju Hrvate ubijali i četnici i partizani
Komunisti i Srpska pravoslavna crkva na istom zadatku – oblatiti Imoćane kao fašiste i krvoločne ubojice! 

Zanimljivo je na drugu stranu, da srpsko stanovništvo okolice Imotskog nije doživjelo nikakve progone, palež i ubijanja niti u II. svjetskom ratu niti u Domovinskom ratu, premda su komunisti, četnici i SPC svih 45 godina nastojali Hrvatima imotskog kraja zalijepiti stigmu fašista.

Istina je potpuno obrnuta: Hrvati imotskog kraja sačuvali su svoje pravoslavne susjede od većih progona i ubijanja kojima su bili izloženi Hrvati u obadva rata.

Naime, veliko selo  Glavina Donja,  koje je praktički dio grada Imotskog i u kojem je rođen zloglasni zločinac i zapovjednik JNA Veljko Kadijević, danas stoji netaknuto, kao i veliki pravoslavni  hram Uspenja Presvete Bogorodice  kao duhovno središte svih pravoslavnih šire okolice Imotskog i Zapadne Hercegovine. Ta je činjenica malo poznata javnosti, osobito stoga jer su komunisti u Jugoslaviji često uzimali Imotski kao mjesto iz kojega potječu brojne 'krovoločne ustaše'.

Hrvati nisu rušili pravoslavne crkve nigdje

Srbi u okolici Imostskog, u apsolutnoj hrvatskoj većini iu blizini “zloglasne” stigmatizirane Hercegovine, ostali su zaštićeni, kao i njihov pravoslavni hram. Podsjetimo se, primjera radi, da je neki dan počela obnova  Plehana,  duhovnog središta Hrvatske Bosanske Posavine koje su Srbi sravnili sa zemljom, kao i sve katoličke crkve u tom hrvatskom kraju od Bosanskog Broda, Foče, Modriče, Dervente, Odžaka, Donjeg Svilaja, Bijelom Brdu, Modranu, Johovcu i doslovno svim hrvatskim selima tog kraja.

Za razliku od Srba, Hrvati nisu rušili pravoslavne crkve nigdje, pa niti u Imotskom.

S druge strane, podsjetimo se kako se u tu prljavu kampanju protiv Hrvata, konkretno i Imoćana, uključila i Srpska pravoslavna crkva koja je u lipnju 1941. izdala  Valerijanov memorandum,  odmah nakon stvaranja NDH. U memorandumu SPC-a  stoji laž da su svi Srbi pobijeni u kotarevima Imotski,  Gospić, Glina, Grahovo, Lapac, Korenica, Gračac, i nizu drugih.

Riječ je o potpunim izmišljotinama što se može vidjeti u popisu stanovništva 1948. godine kada je broj Srba u pojedinim kotarima bio čak veći nego prije rata! 

Stjepan Lozo: U Srednjoj Dalmaciji prave žrtve su bile tisuće Hrvata, o tome se dugo šutjelo!

“U Srednjoj Dalmaciji niti jedno srpsko selo nije uništeno. Kakve su to onda “strašne” ustaše? U Imotskoj krajini prije rata i poslije rata postojala su i postoje sela u kojima ima pravoslavaca izjašnjenih kao Srbi, Glavina Donja, Nebriževac ili Crnogorci. Tko je tu pretrpio genocid? Pravoslavaca, izjašnjenih kao Srbi, bilo je iu zaseocima na Tijarici, kod Aržana, u Svibu, pa tko je tu pretrpio genocid? Ili u zaseocima u Dicmu, Lučanima, Biteliću? Ili u zaseocima Kaštelanske zagore, Broćancu, Ublima, Radošiću, nekolicini kuća u Brštanovu? Tko je tu pretrpio genocid?

Kakav je to genocid ako ni jedan zaseok u kojem su živjeli Srbi nije, ne samo istrijebljen, nego ni pretrpio i jedan masovni zločin. A što je najzanimljivije, kad već govorimo o tim “strašnim” ustašima i toj “strašnoj” NDH, na istom tom prostoru srednje Dalmacije, srpski zločinci su pobili tisuće i tisuće potpuno nedužnih hrvatskih civila, uključivo i nebrojene žene i djecu, od Mosora i Kamešnice do Biokova, od Krke do Neretve”, rekao je povjesničar Stjepan Lozo za Slobodnu Dalmaciju  .

Dobro je napomenuti, za kraj, da se Stjepan Lozo u gornjoj izjavi referira samo za vojno djelovanje i počinjene zločine za vrijeme trajanja II. svjetskog rata.

Naime, nakon završetka rata,  četničku prljavu rabotu ubijanja Hrvata po etničkom ključu nastavljaju partizani  koji su ubijali isključivo po etničkom ključu samo Hrvate, o čemu smo pisali:   Titovi zločini – groblje Lovrinac u Splitu puno je jama gdje su bačeni ubijeni dalmatinski Hrvati.

I u Domovinskom ratu u Srednjoj Dalmaciji počinjeni su brojni zločini nad Hrvatima Srednje Dalmacije, osobito u zaleđu Zadra i Šibenika, pa uz Peručko jezero i Vrliku gotovo sve do Sinja .

Zapravo, Hrvati su ubijani i protjerivani svugdje gdje je stupila noga ujedinjenih vojnih snaga JNA, sljednice partizana, i kninskih četnika.

Izvor:Portal dnevnih novosti

Autor: PDN-arhiva/Foto: snimka zaslona/YouTube

#Glina #Gospić #Imotski #četnički pokolj #Gračac #SS-divizije #Lovreć #Korenica #Marinkica Petričević #Mate Frankić #Grahovo #zapalili Hrvate #Lapac

Više iz kategorije: VIJESTI

Obilježena 35. obljetnica proboja hrvatskih branitelja iz opkoljene Hrvatske Kostajnice

Obilježena 35. obljetnica proboja hrvatskih branitelja iz opkoljene Hrvatske Kostajnice

U Hrvatskoj Kostajnici obilježena je 35. obljetnica herojskog proboja hrvatskih branitelja iz opkoljenog grada 1991. godine. Odana počast žrtvama Domovinskog rata.

prije 1 min
Baturinina cijena leti prema 80 milijuna eura, a tvrtka njegova menadžera ima prihode tek za “kruh i vodu”

Baturinina cijena leti prema 80 milijuna eura, a tvrtka njegova menadžera ima prihode tek za “kruh i vodu”

Martin Baturina doseže vrijednost od 80 milijuna eura na tržištu, dok tvrtka njegova menadžera Ismeta Dizdarevića ostvaruje skromne prihode. Otkrijte detalje o transferima i financijama.

prije 3 min
13. rujna 1991. - zarobljen general zločinačke JNA Milan Aksentijević

13. rujna 1991. - zarobljen general zločinačke JNA Milan Aksentijević

Na današnji dan 1991. ATJ Lučko zarobila je generala JNA Milana Aksentijevića kod Karlovca. Kasnije je razmijenjen za Antona Kikaša.

prije 11 min
Šutnja je zlato: Kako je afera s otpadnom mafijom „ujedinila“ Milanovića i Thompsona

Šutnja je zlato: Kako je afera s otpadnom mafijom „ujedinila“ Milanovića i Thompsona

Hrvatsku trese afera s otpadnom mafijom, no predsjednik Milanović šuti. Analiziramo zašto je njegova šutnja problematična i kako se strah od govora o korupciji uvukao u institucije.

prije 13 min
13. rujna 1991.g. - Tridesetak sati pakla za Osijek

13. rujna 1991.g. - Tridesetak sati pakla za Osijek

Prisjetite se 13. rujna 1991., kada je Osijek pretrpio jedno od najtežih razaranja u povijesti. Više stotina projektila pogodilo je grad, ostavljajući iza sebe uništene objekte i ljudske žrtve.

prije 23 min
Hrvatska jedina u EU bez spalionice: Jesu li energane rješenje – ova tri grada ih žele

Hrvatska jedina u EU bez spalionice: Jesu li energane rješenje – ova tri grada ih žele

Hrvatska je jedina članica EU bez spalionice otpada. Nakon afere u Gospiću, energane dolaze u fokus kao rješenje za zbrinjavanje otpada. Jesu li prihvatljive?

prije 26 min
Mikulić je bio sumnjiv još prije dvadesetak godina: Kako je takav kadar završio na čelu Inspektorata?

Mikulić je bio sumnjiv još prije dvadesetak godina: Kako je takav kadar završio na čelu Inspektorata?

Andrija Mikulić bio je sumnjiv još prije 20 godina, no godinama je dobivao povjerenje i završio na čelu Državnog inspektorata. Tko ga je podržavao i zašto?

prije 58 min
Izbori na sjeveru Danas bi mogao biti srušen jedan od zadnjih tabua skandinavske politike

Izbori na sjeveru Danas bi mogao biti srušen jedan od zadnjih tabua skandinavske politike

Milijuni Šveđana biraju novu vladu. Krajnja desnica, Švedski demokrati, po prvi put bi mogla ući u vladu, rušeći skandinavski politički tabu. Utrka je tijesna.

prije 1 h
Dobro je znati Za spašavanje života ključne su prve minute: Ovo je najgore što možete napraviti

Dobro je znati Za spašavanje života ključne su prve minute: Ovo je najgore što možete napraviti

Naučite prvu pomoć! Crveni križ educira građane o spašavanju života. Otkrijte zašto su prve minute presudne i zašto je najgore ne učiniti ništa.

prije 1 h
TJEDAN UOČI IZBORA Politički savjetnik AfD-a: 'Tko tu živi i radi legalno, nije meta. I moja je obitelj gastarbajterska'

TJEDAN UOČI IZBORA Politički savjetnik AfD-a: 'Tko tu živi i radi legalno, nije meta. I moja je obitelj gastarbajterska'

Filip Gašpar, savjetnik AfD-a, objašnjava migracijsku politiku: 'Hrvati i drugi koji legalno žive u Njemačkoj nisu meta.' Odbacuje optužbe za nacizam i kritizira EU.

prije 1 h
Holjevac: ‘Kad smo već kod Ratka Mladića i Porfirija, sjećate se što su Rada Borić i Jakovina rekli o njemu 2021.?’

Holjevac: ‘Kad smo već kod Ratka Mladića i Porfirija, sjećate se što su Rada Borić i Jakovina rekli o njemu 2021.?’

Holjevac analizira aferu smeća u Gospiću, kritizira Plenkovićev krizni menadžment i komunikaciju. Osvrće se na taktike Možemo! i njihovo ocrnjivanje političkih protivnika.

prije 1 h
Prva bitka dronova na moru? Ukrajinski pomorski dron potopio ruski bespilotni čamac

Prva bitka dronova na moru? Ukrajinski pomorski dron potopio ruski bespilotni čamac

Ukrajinska mornarica tvrdi da je u Crnom moru došlo do prve izravne bitke bespilotnih plovila. Ukrajinski pomorski dron potopio je ruski dron vatrom iz strojnice.

prije 1 h

Prikazano 12 od 108638 članaka.