23. kolovoza 1939. – Europski dan sjećanja na žrtve totalitarističkih režima

U Hrvatskoj postoji nužna potreba osvješćivanja građana sa posljedicama totalitarnih režima, a osobito komunizma čiji se masovni zločini i danas pokušavaju sakriti pojmom antifašizma. Na današnji dan dva maligna ideološka sustava – komunizam i nacionalsocijalizam – sklopili su pakt o nenapadanju i podjeli Europe. Stoga se 23. kolovoza slavi kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarizma.

Suvremena civilizirana Europa uzela je ovaj datum zbog toga što su tog dana 1939. pakt o podjeli Europe sklopili dva najveća zločinačka sustava u povijesti Europe – nacionalsocijalizam i komunizam.

Malo ljudi zna da tim dijaboličnim paktom nije podijeljena samo Poljska već šest zemalja, a praktično je podijeljena i Europa u dvije interesne sfere.

Na današnji dan 23. kolovoza 1939. sklopljen (tada) tajni sporazum o nenapadanju između Njemačke i SSSR-a, poznat i kao Pakt Ribbentrop-Molotov (Pakt Hitler-Staljin).

Potpisan je u Moskvi od strane sovjetskog ministra vanjskih poslova Vjačeslava Molotova i njemačkog ministra vanjskih poslova Joachima von Ribbentropa. Međusobni pakt o nenapadanju bio je na snazi ​​gotovo dvije godine do početka operacije Barbarossa, 22. lipnja 1941. kada je Njemačka napala SSSR.

Dan sklapanja Pakta Ribbentrop-Molotov se, sukladno odluci Europskog parlamenta iz 2009. godine, obilježava kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

Ovaj sporazum obuhvaćao je i tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera komunista i nacista u sljedećim nezavisnim zemljama:
• Finska
• Estonija
• Latvija
• Litva
• Poljska i
• Rumunjska

Kao posljedica ovog sporazuma, sve navedene zemlje su napadnute i okupirane, bilo od strane nacističke Njemačke, bilo od strane komunističkog SSSR-a. Jedino je Finska, koja je dva puta vodila rat sa Sovjetskim Savezom tijekom Drugog svjetskog rata, uspjela sačuvati svoju nezavisnost, ali je bila prisiljena ustupiti finska narodna područja komunističkom imperijalizmu na istoku zemlje (Karelija).

Tjedan dana nakon potpisivanja sporazuma, 1. rujna 1939., nacisti su napali Poljsku sa zapada, a malo kasnije komunistička Crvena armija ušla je u Poljsku sa istoka. Na taj način podjelom Poljske sramotna suradnja dva totalitarna režima dosegla je vrhunac svog licemjerja.

U Hrvatskoj postoji nužna potreba osvješćivanja građana kao posljedica totalitarnih režima. One se broje u milijunima ubijenih, prognanih i mučenih nevinih ljudi. Na svim razinama obrazovanja, kulture, medija, povijesti i politike potrebno je otvoriti javne rasprave i provesti lustracijske i druge zakone koji bi bili uklonjeni iz društva istaknutih pripadnika totalitarnih režima: u Hrvatskoj ponajprije komunističkog totalitarizma čiji su se nositelji i zločinci izvukli potpuno iznenađeno. Dapače, mnogi značajni nositelji vlasti zločinačkog komunizma preuzeli su vodeće uloge u demokratskoj i višestranačkoj Hrvatskoj.

U Hrvatskoj je 2006. godine donesena Deklaracija o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. - 1990. godine, ali ostalo je samo na tome da je donesena, no u Hrvatskoj se još uvijek slave komunistički praznici, a ti datumi su povezani sa stradavanjem i progonom Hrvata.

Ta obilježja terora, zvijezda petokraka, bila je i vodeća uloga u Domovinskom ratu.