9. studenoga 1991. Zločini srpske vojske – Srbija organizirala više masovnih pokolja u Erdutu

Nakon što su gradić Erdut u istočnoj Slavoniji okupirali JNA i Srpska dobrovoljačka garda Željka Ražnatovića Arkana, te ga pripojili tzv. Republici Srpskoj Krajini s ciljem stvaranja Velike Srbije, došlo je do serije masovnih ubojstava nad Hrvatima i Mađarima ovog kraja Hrvatske. Od 9. studenoga 1991. do veljače 1992., dogodila se cijela serija ubojstava u kojima je sveukupno ubijeno 37 civila.

Vrijedi istaknuti da je krvoločni zločinac iz Srbije Željko Ražnjatović Arkan bio dva puta primljen kod episkopa Srpske pravoslavne crkve Amfilohija Radovića kao – junak.

Većina ovih krvoločnih ubojstava ostala je do danas nepoznata hrvatskoj javnosti, te se o njima šuti. Krivci za ove prešućene i skrivane strašne zločine ostali su, naravno, nekažnjeni. Paradoks je još veći jer postoji svjedočenje u Haagu o povezanosti države Srbije s ubijanjima u Erdutu i istočnoj Slavoniji.

Godine 2003., svjedokinja B129, bivša Ražnatovićeva tajnica, svjedočila je u Haagu, potvrđujući da je spomenuti vođa srbijanske paravojske primao svoje naredbe i novac izravno od Službe državne bezbednosti u Beogradu i Republike Srbije.

Prema popisu stanovništva iz 1991., Erdut je imao 1459 stanovnika, od čega su većina bili Hrvati, a u općini je živio i značajan broj Srba i Mađara.

Prvi val ubojstava

Prema ICTY-u, prvi incident dogodio se u studenom 1991:

Dana 9. studenog 1991. godine, pripadnici TO-a SAO SBZS („Teritorijalna obrana SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem“, predvođeni Željkom Ražnatovićem, i pripadnici Milicije SAO SBZS uhitili su mađarske i hrvatske civile u Erdutu, Dalj Planini i Erdut Planini i odveli ih u centar za obuku TO-a u Erdutu, gdje su narednog dana vatrenim oružjem ubili njih dvanaestoricu. Nekoliko dana poslije, pripadnici SNB-a SBZS, u suradnji sa nekoliko pripadnika “Arkanovih tigrova”, uhitili su i pogubili troje civila, od kojih su dvoje bili članovi obitelji prvobitno uhićenih žrtava, Mađara, koji su se raspitivali za sudbinu svojih rođaka. Tijela osam od prvobitnih dvanaest žrtava pokopana su u selu Ćelije, a jedna žrtva pokopana je u Daljskom Ataru. Tijela još tri žrtve bačena su u jedan bunar u Borovu. Dana 3. lipnja 1992. godine, pripadnici SNB-a, u suradnji sa pripadnicima “Arkanovih tigrova”, uhitili su Mariju Senaši (rođenu 1937. godine), člana obitelji prvotnih žrtava Mađara, koja se i dalje raspitivala za sudbinu svojih rođaka. Ova žena je kasnije ubijena, a njeno tijelo bačeno je u jedan napušten bunar u Dalj Planini.

Drugi val ubojstava

ICTY navodi sljedeće:

Dana 11. studenoga 1991. godine, pripadnici TO-a SAO SBZS, pod komandom Željka Ražnatovića, uhitili su sedam nesrpskih civila u selu Klisa. Dva zatvorenika koja su imala rođake Srbe, puštena su na slobodu. Preostalih pet civila odvedeno je u centar za obuku TO-a u Erdutu. Nakon ispitivanja, žrtve su ubili i pokopali u masovnu grobnicu u selu Ćelije.

Treći val ubojstava

ICTY navodi sljedeće:

Dana 10. prosinca 1991. godine, pripadnici TO-a SAO SBZS, predvođeni Željkom Ražnatovićem, i pripadnici Milicije SAO SBZS uhitili su pet nesrpskih seljana iz Erduta. Žrtve su odvedene u centar za obuku TO-a u Erdutu i kasnije ubijene. Tijela tri žrtve kasnije su bačena u jedan bunar u Daljskom Ataru.

Četvrti val ubojstava

ICTY navodi sljedeće:

Od 22. prosinca 1991. do 25. prosinca 1991. godine, pripadnici TO-a SAO SBZS, predvođeni Željkom Ražnatovićem, i pripadnici Milicije SAO SBZS uhitili su u Erdutu sedam civila, Mađara i Hrvata, i doveli ih u centar za obuku TO-a u Erdutu. Dana 26. prosinca 1991. godine, ubijeni su vatrenim oružjem. Tijela šest žrtava pokopana su u Daljskom Ataru.

Peti val ubojstava

ICTY navodi sljedeće:

Dana 21. veljače 1992. godine, pripadnici TO-a SAO SBZS, predvođeni Željkom Ražnatovićem, i pripadnici Milicije SAO SBZS uhitili su u Erdutu četiri nesrpska civila. Sve žrtve ispitivane su u centru za obuku TO-a u Erdutu, a zatim ubijene. Tijela žrtava pokopana su u masovnoj grobnici u Daljskom Ataru.

Suđenja

Za zločine u Erdutu, uključujući ubojstva, bezobzirno razaranje i nezakonito zatvaranje, pred ICTY-em su optuženi Goran Hadžić, Slobodan Milošević, Željko Ražnatović, Jovica Stanišić i Franko Simatović.

Godine 2003., svjedokinja B129, bivša Ražnatovićeva tajnica, svjedočila je u Haagu, potvrđujući da je spomenuti vođa paravojske primao svoje naredbe i novac izravno od Službe državne bezbednosti, koju je vodio Slobodan Milošević, bivši lider Srbije. Tajnica je podrobno objasnila kako su Ražnatović i njegova postrojba bili pod izravnim zapovjedništvom Miloševićevih šefova tajne službe, Jovice Stanišića i Franka Simatovića. Ona je posjetila centar Arkanovih Tigrova u Erdutu, koji je imao otprilike 1000 vojnika. Koristili su dvije vrste uniforme – zelene po danu i crne po noći.

Goran Hadžić, negdašnji ideolog pobunjenih hrvatskih Srba, preminuo je u Novom Sadu od posljedica tumora na mozgu, prema službenom priopćenju, prošle godine. Suđenje bivšem ‘predsjedniku’ samoproglašene Republike Srpske Krajine prekinuto je na neodređeno vrijeme početkom travnja 2016., jer su suci ocijenili da optuženi nije kadra sudjelovati u postupku.