Američki ministar obrane dao brutalno iskrenu izjavu o ratu u Ukrajini: Europa šokirana pristupom
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da su i ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izrazili želju za mirom u odvojenim telefonskim razgovorima s njim u srijedu, te da je naredio najvišim dužnosnicima SAD-a da započnu razgovore o okončanju rata u Ukrajini
Telefonski razgovori uslijedili su nakon što je Trumpov ministar obrane ranije rekao da će Kijev morati odustati od svojih dugogodišnjih ciljeva pridruživanja vojnom savezu NATO-a i povrata svog teritorija koji je zauzela Rusija, signalizirajući dramatičnu promjenu u pristupu Washingtona ratu u Ukrajini.
"On želi da to završi. Ne želi da to završi i da se onda borbe nastave šest mjeseci kasnije", rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu. "Mislim da smo na putu da postignemo mir. Mislim da predsjednik Putin želi mir, predsjednik Zelenskij želi mir i ja želim mir. Samo želim vidjeti da se ljudi prestanu ubijati", dodao je.
Trump je i ranije tvrdio da će brzo okončati rat u Ukrajini, ne navodeći točno kako bi to postigao.
Putin pozvao Trumpa u Moskvu
Kremlj je priopćio da su se Putin i Trump dogovorili o susretu te da je Putin pozvao Trumpa da posjeti Moskvu. Trump je rekao da će se njihov prvi sastanak "vjerojatno" održati uskoro u Saudijskoj Arabiji.
U objavi na svojoj platformi društvenih medija rekao je da će državni tajnik Marco Rubio, direktor CIA-e John Ratcliffe, savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz i izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff voditi pregovore o okončanju rata.
Trump i Zelenskij razgovarali su nakon Trumpova razgovora s Putinom, a iz Zelenskijeva ureda rekli su da je razgovor trajao oko sat vremena.
Zelenski: Značajan razgovor
"Imao sam značajan razgovor s Trumpom. Razgovarali smo o prilikama za postizanje mira, razgovarali o našoj spremnosti da radimo zajedno... i o tehnološkim mogućnostima Ukrajine... uključujući dronove i druge napredne industrije", napisao je Zelenski na platformi X.
Mirovni pregovori u Ukrajini nisu održani od prvih mjeseci sukoba, koji se sada približava trećoj godišnjici. Trumpov prethodnik Joe Biden odobrio je milijarde dolara vojne i druge pomoći Kijevu i nije imao izravni kontakt s Putinom nakon ruske invazije.
Što zahtijeva Rusija, a što Ukrajina?
Rusija je okupirala oko petine teritorija Ukrajine, te traži od Kijeva da ustupi još teritorija i da bude trajno neutralan prema bilo kakvom mirovnom sporazumu. Ukrajina zahtijeva da se Rusija povuče s osvojenog teritorija i kaže da mora dobiti članstvo u NATO-u ili ekvivalentna sigurnosna jamstva kako bi spriječila Moskvu od ponovnog napada.
Europske sile, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku, rekle su u srijedu da moraju biti dio svih budućih pregovora o sudbini Ukrajine, naglašavajući da bi samo pravedan sporazum sa sigurnosnim jamstvima osigurao trajni mir. Rekli su da su spremni pojačati potporu Ukrajini i staviti je u poziciju snage.
Hegseth: Povratak na granice prije 2014. je nerealan
Ranije u srijedu, američki ministar obrane Pete Hegseth dao je dosad najiskreniju izjavu nove administracije o pristupu ratu, rekavši da se Kijev ne može realno nadati povratku na prethodne granice ili pridruživanju NATO-u.
"Želimo, kao i vi, suverenu i prosperitetnu Ukrajinu. Ali moramo početi priznavanjem da je povratak na granice Ukrajine prije 2014. nerealan cilj", rekao je Hegseth na sastanku u sjedištu NATO-a u Bruxellesu. "Težnja za ovim iluzornim ciljem samo će produžiti rat i uzrokovati više patnje."
Rusija je 2014. anektirala Krim, koji Ukrajina i mnoge zapadne zemlje smatraju okupiranim ukrajinskim teritorijem. Hegseth je rekao da svaki trajan mir mora uključivati "snažna sigurnosna jamstva kako bi se osiguralo da rat neće ponovno početi". No rekao je da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini kao dio takvih jamstava.
Europske sile traže mjesto za stolom u pregovorima o Ukrajini
Europske sile, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku, rekle su u srijedu da moraju sudjelovati u svim budućim pregovorima o sudbini Ukrajine, naglašavajući da bi samo pravedan sporazum sa sigurnosnim jamstvima osigurao trajni mir.
"Naši zajednički ciljevi trebali bi uključiti stavljanje Ukrajine u poziciju snage. Ukrajina i Europa moraju biti dio bilo kakvih pregovora", stoji u zajedničkoj izjavi sedam zemalja i Europske komisije.
"Ukrajini trebaju biti pružena snažna sigurnosna jamstva. Pravedan i trajan mir u Ukrajini nužan je uvjet za snažnu transatlantsku sigurnost", stoji u izjavi u kojoj se dodaje da se europske sile vesele razgovorima sa svojim američkim saveznicimao daljnjim mirovnom koracima.
Ministri vanjskih poslova Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Poljske, Italije, Španjolske i Europske komisije sastali su se u srijedu s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova u Parizu.
Sastanak, zakazan prije nekoliko tjedana, imao je za cilj ocrtavanje obrambene strategije bloka, raspravu o tome kako ojačati Ukrajinu, planiranje budućih mirovnih pregovora i raspravu o tome kako pristupiti razgovorima s američkom administracijom kada se sastanu na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu ovog vikenda.
Potreban je nov pristup
Tim se temama moralo pristupiti u novom svjetlu nakon što je američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je da je povratak na ukrajinske granice prije 2014. nerealan i da SAD ne vide članstvo Kijeva u NATO-u kao dio rješenja rata.
Nakon Hegsethovih komentara uslijedio je telefonski razgovor Trumpa s ruskim predsjednikom, nakon čega je Trump rekao da su se njihovi timovi dogovorili da će odmah započeti pregovore. Europske sile nisu bile unaprijed obaviještene o pozivu i bile su iznenađene otvorenošću Hegsethovog stava, rekli su diplomati.
