Bivši crnogorski ministar u Dubrovniku: ‘Ovo je ponižavajuće, pa ti četnici osuđuju bivše saveznike!‘

Zastupnici u crnogorskom parlamentu u petak su usvojili Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije u parlamentu koji broji 81 zastupnika.

Rezolucija o Jasenovcu pokazuje duboke podjele u crnogorskom društvu, rekao je u subotu premijer Andrej Plenković, a bivši šef diplomacije te zemlje rekao je kako su oni koji su ju donijeli "dio kvislinškog nasljeđa u Crnoj Gori".

Plenković je u izjavi novinarima na marginama Dubrovnik foruma kazao kako je rezolucija koju je skupština Crne Gore donijela u petak „odraz namjera” koje nisu ni dobrosusjedske ni partnerske.

Premijer je naglasio da Hrvatska „zadržava pravo reakcije na ovakvu rezoluciju” koja je „nepotrebna”.

„Razvidno je kako je ta tema bila prije svega prouzročena činjenicom da je Crna Gora podržala rezoluciju o Srebrenici na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda”, pa se oni koji su izglasali rezoluciju o Jasenovcu od nje „pokušavaju oprati”.

Rezolucija je pokazala „duboku podjelu u Crnoj Gori”, što dokazuje i činjenica da od ukupno 81 zastupnika njih otprilike polovica nije bila u parlamentu na glasanju, rekao je premijer, naglasivši da su joj se usprotivili i crnogorski predsjednik Jakov Milatović, kao i bivši ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić, prisutan u Dubrovniku.

On je rezoluciju nazvao „ponižavajućom za Crnu Goru, a i za regiju u cjelini”.

Krivokapić je naglasio da su oni koji su usvojili rezoluciju o Jasenovcu „dio kvislinškog nasljeđa u Crnoj Gori, četničkog pokreta i svega ostalog”.

„Oni sad osuđuju svoje bivše saveznike i kvislinge iz Drugog svjetskog rata. Zajedno su bježali, ratovali, bili kvislinzi. To je paradoks”, izjavio je.

Crnogorske vlasti u posljednji su trenutak u rezoluciju dodali i logore Dachau i Mauthausen. Krivokapić smatra da je to odlučeno „kao osveta Njemačkoj” koja je uz Ruandu pokrenula donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u.

Crnogorac je upozorio da EU i međunarodna zajednica ne smiju podcijeniti „balkanski fašizam”, „nastavak politike devedesetih” i „ozbiljnost rusko-srpskog svijeta na Balkanu”, projekta koji traje još od srbijanskog predsjednika Borisa Tadića čiji su savjetnici danas „glavne proruske snage u Srbiji”.

Plenković je ranije, u govoru na Forumu rekao kako rezolucija „šalje namjernu, svjesnu politiku podjele unutar Crne Gore”, a „još goru poruku u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrosusjedskim odnosima”.

Premijer je rekao kako je vladajuća većina u Podgorici donijela rezoluciju „a da se nikad dosad nije bavila tom temom” te da je ona donesena kao odgovor na rezoluciju Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici, pod instrumentalizacijom „jedne druge države u regiji”.

„Umjesto da se bave svojim problemima i svojim pitanjima, pa i procesuiranjem ratnih zločina iz tog vremena, oni se bave temom za koju nisu pokazivali interes zadnjih osam desetljeća”, zaključio je premijer.

Zastupnici u crnogorskom parlamentu u petak su usvojili Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije u parlamentu koji broji 81 zastupnika.

Oporbeni zastupnici napustili su dvoranu i nisu sudjelovali u izglasavanju rezolucije jer smatraju da na ovaj način službeni Beograd zloupotrebljava svoj utjecaj u Crnoj Gori.

Rezoluciju je u crnogorskom parlamentu podržala većina zastupnika "Pokreta Europa Sad" premijera Milojka Spajića, prosrpske desnice predsjednika parlamenta Andrije Mandića, umjereno prosrpske Socijalističke narodne stranke (SNP) i Demokrata Alekse Bečića.

Rezolucija se primarno odnosila na logor Jasenovac, ali su uoči zasjedanja dodani i logori Dachau i Mauthausen.

Hrvatska je ranije najavila oštar odgovor na eventualno usvajanje Rezolucije o Jasenovcu, te je iz Zagreba priopćeno da to može značajno usporiti put Crne Gore u EU.