Bivši vojni specijalac o Hrvatima koji se bore u Ukrajini: Čujem da su neki brzo ‘pukli‘ kad su shvatili što je to rat

Velika se medijska prašina u Hrvatskoj podigla početkom ožujka kada je general Igor Konašenkov, glasnogovornik ruskog ministarstva obrane, rekao novinskoj agenciji Tass da se oko 200 plaćenika iz Hrvatske pridružilo ukrajinskim borcima na ratištima u toj zemlji, piše Slobodna Dalmacija. Tu je brojku opovrgao onaj kojeg su Rusi označili kao organizatora dolaska hrvatskih plaćenika, Denis Šeler koji je šest je godina ratovao u Ukrajini kao pripadnik bataljuna "Azov". Koliko se ljudi iz Hrvatske trenutno u Ukrajini bori protiv ruskih vojnih snaga teško je znati, no dobro upućeni izvor s kojim smo razgovarali, a koji je i sam bivši pripadnik specijalnih snaga, kaže da ih sigurno nema onoliko koliko Rusi govore. Nikakvog organiziranog odlaska nema, kaže, nego sve ovisi o privatnom aranžmanu i snalažljivosti onih koji žele ratovati pa tko je "uporan taj se i probije".

- Koliko znam, a znam jer sam i ja bio pozvan da idem gore, neki od onih koji su išli su vrlo brzo "pukli" na ratištu kad su shvatili što je rat. Totalno su se prepali jer u došli bez ikakve obuke i jedva su se uspjeli vratiti natrag u Hrvatsku. Od onih koji su gore znam da imaju dovoljno ljudi, bar su mi tako javili prije par dana, ali nemaju PZO (protuzračnu obranu) i nedostaje im protuoklopnog oružja te kaciga i pancirki jer ih Rusi "ubijaju" artiljerijom i zrakoplovnim napadima. Znam da ima ljudi koji i dalje pokušavaju doći do Ukrajine, prije nekoliko dana je dvadesetak naših momaka pokušalo ići, no zaustavljeni su na mađarskoj granici i tamošnje ih vlasti nisu htjele pustiti dalje. Zašto, ne znam - priča Slobodnoj Dalmaciji bivši vojni specijalac. Dodaje kako ne može govoriti u ime svih, no da sigurno zna da je veći dio ljudi koji su otišli ratovati na ukrajinskoj strani to napravilo "zbog osjećaja da pomognu slabijima u ovom sukobu".

- Isto tako, neki su otišli i zbog toga jer su oni nama pomogli i prvi su nas priznali, a ne treba zaboraviti da smo one MiG-ove, helikoptere Mi24, protuoklopno oružje Metis i Fagot koji su nama pomogli u Domovinskom ratu nabavili baš preko Ukrajinaca. Sve se to pamti - pojašnjava ovaj bivši vojni specijalac.

Neočekivani zimski uvjeti

Najveći dio hrvatskih dragovoljaca nalazi se u sklopu bojne "Azov" u Mariupolju, gradu na jugoistoku zemlje u kojem živi približno 450 tisuća stanovnika i koji je već danima izložen nemilosrdnim ruskim topničkim i zračnim napadima.

Preko društvenih mreža dolaze najnovije informacije iz tog grada pa je tako ukrajinski pripadnik "Azova" Genadiy K. na "Facebooku" objavio da se u predgrađima grada vode žestoke borbe te da Rusi "bjesomučno granatiraju i bombardiraju naše obrambene položaje i pokušavaju rasporediti oklopne snage".

Navodi i da šira protuofenziva na ruske snage zasad nije moguća jer ih ometaju neočekivani zimski uvjeti za ovo doba godine.

Ukrajinske vojnike ometa neočekivano vrijeme za ožujak, što ograničava mogućnost široke ofenzive.

- Od bijesa Rusi bombardiranjem iz aviona, granatiranjem iz teškog topništva i tenkova uništavaju trgovine, bolnice, trafostanice i vodovode. Dosta je poginulih civila, a s vremena na vrijeme neprijateljske se izvidničke grupe probiju do grada, ali na vrijeme budu otkriveni i uništeni. U gradu nema struje i vode, a moram reći da je podrška stanovnika nevjerojatna. Nedavno smo naišli na nekoliko beskućnika koji su nam kazali da se humanitarci dobro brinu o njima, da imaju toplu odjeću i hranu i da to žele podijeliti s ukrajinskom vojskom kako bismo što prije uništili ruske agresore. I šta čovjek da kaže nakon ovakvih riječi koje čujemo od svih stanovnika - napisao je u svom statusu ukrajinski vojnik.

Rusi poslali jasnu poruku

Podsjetimo još i da su početkom ožujka, a vezano za hrvatske dragovoljce Rusi i službeno upozorili Hrvatsku da imaju informacije o njihovom dolasku u Ukrajinu tako što su pokušali brigadiru Željku Akrapu, hrvatskom vojnom atašeu u Rusiji uručiti prosvjednu notu. No, ovaj ju je odbio primiti uz obrazloženje da niti MORH niti bilo koja druga institucija u Hrvatskoj nemaju veze s pojedincima koji se možebitno nalaze u Ukrajini i da o tome nemaju nikakve informacije.

Kako bi na bilo koji način natjerali potencijalne dragovoljce da se predomisle o pridruživanju ukrajinskim snagama, Rusi su poslali i jasnu poruku da im se, ako budu zarobljeni, ne piše dobro.

- Želim službeno naglasiti da plaćenici koje Zapad šalje kako bi pomogao nacionalističkom kijevskom režimu nemaju pravo na status ratnog zarobljenika. Svaki stranac trebao bi sedam puta promisliti prije pristupanja ukrajinskoj vojsci jer će ih Rusija smatrati kazneno odgovornima ako ih uhvati - kazao je tada general Konašenkov.