Božinović: Kaznena prijava za ubojstvo Nicoliera je podignuta, problem je nesuradnja Srbije

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović odbacio je tvrdnje da Republika Hrvatska nije učinila dovoljno u vezi s ubojstvom vukovarskog branitelja Jean-Michela Nicoliera, naglasivši kako je kaznena prijava protiv osumnjičenika već podignuta te da je ključni problem izostanak suradnje Srbije. Ujedno je pozdravio angažman francuskih institucija, izrazivši uvjerenje da bi zajednički napori mogli dovesti do toga da počinitelji odgovaraju za kazneno djelo.

Obitelj Jean-Michela Nicoliera, koji je nakon zarobljavanja u vukovarskoj bolnici ubijen na Ovčari, prema pisanju Jutarnjeg lista, uputila je ultimatum Republici Srbiji preko njezina veleposlanstva u Parizu, zahtijevajući izručenje osumnjičenika za njegovo ubojstvo Spasoja Petkovića.

"Francuske institucije vode taj proces, postoji suradnja i s hrvatskim institucijama. Nama je u svakom slučaju drago da su francuske institucije pokazale, možda i po prvi puta, jak interes, znamo da je to otišlo u Francuskoj na visoku razinu. Moguće je da se tim zajedničkim naporima postigne ono što je cilj svakog takvog predmeta, a to je da počinitelji odgovaraju za ono za što se sumnjiče", rekao je Božinović u srijedu u Saboru.

Na pitanje predstavlja li francuska inicijativa svojevrsnu pljusku Hrvatskoj zbog navodne neaktivnosti, ministar je takve tvrdnje odbacio.

"Baš u mandatu ove Vlade podignuta je kaznena prijava protiv konkretne osobe za ubojstvo Jean-Michela Nicoliera. Znamo da je veliki dio naših prijava i optužnica zapravo nemoguće provesti zbog nesuradnje druge strane", naglasio je.

Podsjetio je i da je Ravnateljstvo policije još 2018. godine osnovalo posebnu radnu skupinu za zločine na Ovčari, u okviru koje je podignut veći broj kaznenih prijava. Više od deset osoba tada je bilo dostupno hrvatskim institucijama, bile su privedene te je nad njima provedeno kriminalističko istraživanje.

Saborski zastupnici su u srijedu poručili kako je Hrvatska trebala formalno zatražiti izručenje osumnjičenog za Nicolierovo ubojstvo, dok je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić izjavio da je istraga protiv Spasoja Petkovića prekinuta jer se Srbija oglušila na sve dosadašnje zahtjeve hrvatskog tužiteljstva i ne izručuje svoje državljane.

O Hrebaku: Nema ultimatuma, razumijem da manji partner želi da ga se čuje

Predsjednik HSLS-a Dario Hrebak u srijedu je izjavio kako je premijeru Andreju Plenkoviću dao rok od 30 dana da riješi slučaj DP-ova saborskog zastupnika Josipa Dabre te zatražio svojevrsni "reset" vladajuće većine, uz poruku da u suprotnom HSLS više neće sudjelovati u koaliciji.

Upitan smatra li takvu izjavu ultimatumom, Božinović je poručio kako u ovoj Vladi ultimatuma nema, niti ih je ikada bilo, a pogotovo ne prema HDZ-u i predsjedniku Vlade.

Ponovio je da su na koalicijskom sastanku svi članovi jednoglasno osudili sporni događaj.

"Svi su kazali da je to štetno i nepotrebno. Mislim da je naš stav po pitanju totalitarnih režima, ovdje konkretno ustaškog pokreta i NDH, tu nema zadrške - svi to osuđujemo", naveo je ministar.

Dodao je kako je i predsjednik Domovinskog pokreta na svoj način taj incident ocijenio štetnim te istaknuo da, iako HSLS nije sudjelovao na spomenutom sastanku, ne vidi vrijednosnu razliku u odnosu na ostale koalicijske partnere.

"Mogu razumjeti da manji partner, nekad možda i u afektu, nešto kaže, da ima potrebu da ga se jače čuje u nekim pitanjima, ali tu nema nikakve suštinske razlike. Mi ćemo, kao i do sad, razgovarati", rekao je Božinović, podsjetivši da se koalicija tijekom proteklih deset godina suočavala i s ozbiljnijim krizama od aktualne.

Na novinarsku opasku da se nitko nije ispričao te na pitanje kako bi se u Njemačkoj reagiralo u sličnoj situaciji s koalicijskim partnerom, ministar je ponovio kako je incident štetan – za Hrvatsku, vladajuću većinu i Domovinski pokret.

Strani radnici: Obvezno učenje jezika i sufinanciranje tečajeva

Ministar se osvrnuo i na izmjene Zakona o strancima, prema kojima se uvodi obveza učenja hrvatskog jezika za strane radnike. Nakon godine dana boravka morali bi položiti ispit razine A1.1 kao uvjet za produljenje dozvole boravka i rada.

Božinović je istaknuo kako Hrvatska ima dovoljno kapaciteta za provedbu mjere, jer oko 90 ustanova već provodi programe učenja hrvatskog jezika, dok je dodatnih 15 u planu. Ministarstvo rada osiguralo je 10.000 vaučera za tečajeve, no učinak je, prema njegovim riječima, bio ograničen bez propisivanja obveze učenja jezika.

Država je, dodao je, putem Europskog socijalnog fonda spremna sufinancirati trošak učenja u iznosu od 50 do 70 posto. Budući da prosječna cijena tečaja iznosi oko 500 eura, država bi pokrila između 300 i 400 eura, dok bi ostatak snosili poslodavci.

"Ako je poslodavcu prevelik teret platiti 200 eura za stranog radnika, onda je pitanje je li on, kad govorimo o njegovoj osnovnoj djelatnosti, uopće kapacitiran za primanje stranih radnika snage", rekao je Božinović, naglasivši da se pritom ne radi samo o trošku, već o ulaganju u kvalitetu radnih i proizvodnih procesa.

Govoreći o sigurnosnim aspektima, ministar je naveo da se u Hrvatskoj trenutačno nalazi oko 120.000 radnika iz trećih zemalja te još oko 14.000 iz država članica Europske unije.

"Ako na 134.000 ljudi imate nekoliko stotina kaznenih djela ili prekršaja prema stranim radnicima gdje su oni žrtve, ima ih i gdje su oni počinitelji, sve je to u nekim granicama. U razdoblju od godine dana, kad to usporedite s nekim hrvatskim gradom te veličine, onda je ovo više u razini statističke greške i kad su žrtve i kad su eventualno počinitelji", zaključio je Božinović.