Branitelji na Koranskom mostu iako je SNV odustalo od komemoracije za ubijene srpske rezerviste
Oni su došli naoružani. Prihvatili su taj rizik, čim ste obukli uniformu pretpostavka je da možeš poginuti u ratu - objašnjava Slaćanin
Za danas najavljenu komemoraciju za ubijene srpske rezerviste na Koranskom mostu u Karlovcu Srpsko narodno vijeće je otkazalo, ali ne i ratni veterani i predstavnici braniteljskih udruga iz Karlovca i drugih gradova svoje okupljanje na istom mjestu.
Predstavnici SNV-a su imali namjeru komemorirati 13 ubijenih vojnika-srpskih rezervista koje je na današnji dan 1991. godine na tom mjestu ubio karlovački specijalac Mihajlo Mišo Hrastov.
Bila je to linija razgraničenja, a kako su vojnici prethodno razoružani, Hrastov je u 20 godina dugom sudskom postupku u kojem je bio osuđivan, pa oslobađan u konačnici pravomoćnom presudom Vrhovnog suda osuđan na četiri godine zatvora jer je postupio protivno međunarodnim konvencijama o postupanju s ratnim zarobljenicima.
U zatvor se javio 2016. godine, a u tom trenutku već je bio odslužio pola kazne, jer mu je u nju uračunato vrijeme provedeno u pritvorima. Za veliki broj Karlovčana on je heroj, a ne zločinac.
- Ovo je mirno okupljanje, a ne prosvjed jer je SNV odustalo od komemoracije za 13 poginulih neprijateljskih vojnika na mostu. Ovo je i podrška našem specijalcu Miši Hrastovu, da nije bilo njega možda bi Karlovac pao. 1991. godine smo bili spremni dati svoje živote, većina naših dečki, djevojaka i mladića svi većinom 20-godišnjaci, spremno su stali u obranu naše države, rekao je Josip Slaćanin, predsjednik Udruge specijalne policije Grom ispred tristotinjak okupljenih.
- Srpsko narodno vijeće time što je htjelo napraviti komemoraciju radi štetu i srpskoj zajednici u Hrvatskoj i Srbima općenito. Velikosrpska agresija je bila i čin pobunjenih Srba i uz pomoć Srba i četnika iz Srbije i propale vojske JNA koja je izgubila rat, kaže Slaćanin, kojega smeta što "SNV naodi da je huškačka politika bila jednaka s jedne i druge strane a to nije istina".
- Oni su došli naoružani. Prihvatili su taj rizik, čim ste obukli uniformu pretpostavka je da možeš poginuti u ratu. Mi smo isto obukli odore, uzeli puške u ruke i stali na branik domovine. Bilo bi ljepše da smo šetali po Foginovom (obližnje karlovačko kupalište na Korani op.a.), držali cure za ruku. Istina je da smo mi bili žrtve a oni agresori. Mi smo se branili i Domovinski rat je bio obrambeni rat. 91. SNV nas je ujedinio kao 91. Oni su uvijek dobrodošli u grad Karlovac jer Karlovac je grad u koji su dobrodošli svi ljudi bilo koje boje kože, vjeroispovijesti i nacionalnosti, no ovo ponašanje nije prihvatljivo i to je nedopustivo - navodi Slaćanin, napominjući da ima podršku svih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, od Prevlake do Dunava.
Zamjenica predsjednika SNV-a Aneta Vladimirov je u svojoj podužioj izjavi objavljenoj u nedjelju u popodnevim satima navela kako se komemoracija u ponedjeljak neće održati jer "to na mjestu zločina nije moguće" te opisla kronologiju početka rata 1991. godine, kako je ona vidi.
- Nacionalistička politika, koja je upravljala životima mobiliziranih rezervista i koja ih je tog kobnog dana dovela do mosta na Korani, bila je višestruko štetna i pogubna kako za hrvatski tako i za srpski narod na Kordunu i drugdje. Ista je to logika ratnog nasilja koja je naredila likvidaciju hrvatskih policajaca mjesec i nešto dana ranije. No, ništa manje štetna bila je i spremnost na agresiju iskazana ubojstvom razoružanih rezervista. Komemoriranje žrtvama zločina na samome mjestu zločina ili na mjestima njihovog ukopa nije postupak veličanja ratne politike ili makar to nije za srpski narod u Hrvatskoj. Za nas je to prije svega antiratni čin osude ratnohuškačkih politika, koje su u konačnici dovele do stradanja ne samo civila na svim stranama i od svih strana nego i onih vojnih obveznika, koji su do izbijanja rata vodili živote u miru sa svojim susjedima gradeći za sebe i svoje obitelji kuće i dobre odnose - kaže Aneta Vladimirov.
