BRANITELJSKE MIROVINE Hrvatska se odužila dijelu branitelja mirovinama: Neki dobivaju više od prosječne plaće
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje dobar je povod da se podsjetimo na koje je načine država honorirala sudjelovanje branitelja u obrani Hrvatske. Jedan od tih načina su braniteljske mirovine, određene prema posebnom propisu i zbog posebnih metoda izračuna, koje obuhvaćaju i ratni put, znatno većih od redovitih mirovina
Zahvaljujući zaslugama u obrani domovine, ali i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (ZOHBDR) iz 2017. godine, danas ukupno 134.900 branitelja prima mirovinu.
Upravo način na koji im se određuju mirovine dovodi do i razlika u njihovom iznosu. Naime, umirovljeni po ZOHBDR-u u rujnu su primili prosječnih 1214,87 eura mirovine. Podsjetimo, prosječna je mirovina osoba umirovljenih po ZOMO-u 574,12 eura, više nego dvostruko manja. S druge strane, onima kojima su mirovine priznate i određene po dva zakona u prosjeku stiže svega 571,64 eura u prosjeku. Razlika između ove dvije kategorije umirovljenika, ali i branitelja je u rujnu iznosila 643,23 eura.
Povećan broj primatelja
Treba reći kako se u posljednjih pet godina, ponajprije zahvaljujući odredbama ZOHBDR-a, broj branitelja znatno povećao, kao i iznos njihovih mirovina.
Prije godinu dana je 71.299 branitelja ostvarivalo mirovinu po po posebnim propisima, kojima je tada iznosila 1046,18 eura, što je 168,69 eura manje. Osim usklađivanja, na taj je rast utjecalo i ukidanje Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima, čime su dobili povećanje odnosno povrat od 10 posto iznosa mirovine, koje je Vlada Jadranke Kosor zbog ekonomske krize uskratila još 2009. godine.
Različite vrste mirovina
Kao i umirovljenici po redovitim propisima, hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji koji su otišli u mirovinu prema ZOHBDR-u imaju pravo na najnižu, invalidsku i obiteljsku mirovinu, ali i starosnu mirovinu prevedenu iz invalidske. Onu umirovljeni prema dva propisa imaju pravo samo na starosnu, obiteljsku i invalidsku mirovinu.
Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za rujan pokazuju kako je starosnu mirovinu prevedenu iz invalidske u prosječnom iznosu od 783,55 eura primilo 1926 osoba s prosječno ostvarenih 26 godina, 11 mjeseci i 25 dana staža. Najnižu mirovinu primilo je 2945 osoba za prosječno odrađenih sedam godina, šest mjeseci i dva dana. Njima mirovina u prosjeku iznosi 588,03 eura.
Umirovljenici kojima su mirovine određene po općem, a priznate po posebnom propisu primaju u prosjeku 607,66 eura za odrađenih 33 godine, 10 mjeseci i 29 dana staža. Takvih je u rujnu bilo 41.089.
Najveće razlike
Što se tiče invalidskih mirovina, razlike između ovih dviju kategorija su najveće. Naime, umirovljeni po ZOHBDR-u, a takvih je u rujnu bilo 51.885. Njihova je prosječna invalidska mirovina u rujnu iznosila 1211,90 eura, a ostvarena je za 20 godina, dva mjeseca i 20 dana staža. S druge strane, umirovljenih ratnih vojnih invalida po kombinaciji dvaju zakona je 11.544. Njihova je mirovina u prosjeku iznosila 540,44 eura za ostvarenih 22 godine, 10 mjeseci i 24 dana staža.
Govoreći o obiteljskim mirovinama, po ZOHBDR-u na njih pravo imaju udovice i udovci poginulih i nestalih tijekom Domovinskog rata. U prosjeku je takva mirovina u rujnu iznosila 1401,62 eura, a ostvarena je za 14 godina, devet mjeseci i 16 dana staža. Primilo ju je 15.160 osoba. Što se tiče kategorije branitelja umirovljenih po općem i posebnom propisu, obiteljsku je mirovinu u rujnu primila 10.351 osoba u prosječnom iznosu od 463,47 eura, ostvarenih za 26 godina i šest dana staža.
