CIJENE KVADRATA RASTU U NEBO: Za prosječnu godišnju zagrebačku plaću ne možeš kupiti ni sedam kvadrata stana
Na hrvatskom tržištu nekretnina u 2020. je ostvareno oko 103 tisuće kupoprodaja ili 7,7 posto manje nego u 2019., što se može dijelom pripisati pandemiji, zbog koje ipak nije bilo nekog zastoja na tom tržištu, a što pokazuje i ukupna vrijednost prodanih nekretnina od 40 milijardi kuna, koja je 0,5 posto veća nego u 2019. i čini 11 posto BDP-a.
“Medijalne cijene stanova po kvadratnom metru za cijelu Hrvatsku u 2020. su iznosile oko 9.600 kuna, pri čemu su najviše bile u Dubrovniku, iznad 19.000 kuna, dok su u Zagrebu bile oko 11.000 kuna. Pritom se povećala potražnja za novim stanovima u cijeloj zemlji, ali je i dalje, kao i za kućama, najviša za onima u Zagrebu i na Jadranu (Split, Rijeka, Pula i okolice tih gradova), a najmanja u istočnim dijelovima zemlje, gdje su cijene i najniže”, istaknula je Rašić.
Slično je kad se gleda i po županijama gdje je najviša medijalna cijena stana zabilježena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od 13.999 kuna za metar kvadratni. Nju u stopu slijedi Splitsko-dalmatinska županija s cijenom od 12.624 kune te Grad Zagreb s 11.052 kune.
“Ono što se desilo na tržištu nekretnina u 2020. zbog pandemije i potresa u Zagrebu samo je djelomično obuhvaćeno ovim pregledom, jer za statistiku ipak treba vremena, ali posljedice toga će se još osjećati na tržištu. Pregled pokazuje primjerice da su cijene nekretnina, posebice stanova u Zagrebu i lani generalno rasle, ali ima i dijelova grada u kojima je tržište zamrlo, nema trgovanja zbog potresa, iz i pad cijena od 5 do 7 posto”, rekao je državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja Željko Uhlir.
Rašić je naglasila i da su u sklopu pregleda tržišta radili i analizu tzv. priuštivosti stanova i drugih nekretnina s obzirom na godišnji dohodak, pri čemu su najmanje priuštive nekrenine na obali, odnosno u Dubrovniku, a najviše priuštivi u Novom Marofu.
“U Novom Marofu se za prosječni godišnji dohodak može kupiti oko 58 metara kvadratnih stana, što je vjerojatno rezultat i nižih cijena kvadrata i nešto višeg dohotka stanovnika, dok je to u Dubrovniku nepriuštivo i kroz više godina, odnosno za metar kvadratni stana u Dubrovniku, pa i Hvaru i Tučepima, potrebno je više od 30 posto godišnjeg dohotka”, zaključila je Rašić.
Rašić je dodala i da razlike u cijenama nekretnina u Hrvatskoj s obzirom na to jesu li na obali ili na kontinentu najbolje pokazuje primjer na koji su naišli analizom podataka – za metar kvadratni kuće u Splitsko-dalmatinskoj županiji može se kupiti čak 16 metara kvadratnih u Zagrebačkoj županiji.
Najteže do stana na moru
U dvadeset jedinica lokalne samouprave s najmanjom priuštivosti za prosječni godišnji dohodak građani su mogli kupiti između 3,1 i 4,2 m2 stambenog prostora. Među prvih 90 najmanje priuštivih lokalnih jedinica (od ukupno 175 jedinica lokalne samouprave za koje je raspoloživa vrijednost indeksa priuštivosti) nema naselja koje se ne nalazi u priobalnoj županiji.
Tek na 91. mjestu nalazi se Zagreb s vrijednošću indeksa 14,6, u kojem su stanovnici za prosječni godišnji dohodak mogli kupiti 6,8 m2. Najpriuštiviji stanovi su u Novom Marofu gdje indeks priuštivosti iznosi 1,7, a zatim slijede Gračac, Plitvička Jezera i Strahoninec.
U 20 jedinica lokalne samouprave koje bilježe najpriuštivije stambene nekretnine, zaposleni građani za svoj godišnji dohodak mogu kupiti između 13,4 i gotovo 58 m2 stambenog prostora, pokazuje analiza EIZ-a.
Nikakvo čudo da najviše cijene stanova i dalje bilježe morske županije. Tako su medijalne cijene stanova u Primorsko-goranskoj 10.329 kuna i Zadarskoj županiji 10.311 kuna. Preostale obalne županije bilježe cijene stanova u rasponu od 9.000 do 10.000 kuna, i to redom Istarska od 9.731 kunu, Ličko-senjska od 8.777 kuna i Šibensko-kninska od 8.178 kuna.
U kontinentalnom dijelu države prednjači Zagrebačka županija s medijalnom cijenom od 7.643 kune. Slijedi je Osječko-baranjska s 6.920 kuna te Varaždinska županija s 6.697 kuna.
U preostalim se županijama medijalna cijena stanova kretala u rasponu od 3.355 kuna u Vukovarsko-srijemskoj županiji do 6.367 kuna u Međimurskoj županiji.
Zanimljivo je primjetiti da je razlika u medijalnoj cijeni stanova između Dubrovačko-neretvanske i Vukovarsko-srijemske županije u prošloj godini iznosila čak 10.644 kuna, što znači da se za jedan kvadrat u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u Vukovarsko-srijemskoj županiji moglo kupiti 4,2 metra kvadratna stana. Za usporedbu 2019. se za jedan kvadrat stana u Dubrovačko-neretvanskoj županiji moglo kupiti 3,8 kvadrata stana u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Gradovi i četiri puta skuplji
Podaci pokazuju kako većina županijskih sjedišta iz godine u godinu bilježi znatnu višu cijenu od ostatka svojih županija, navodi se u publikaciji EIZ-a. Ipak, iznimka su gradovi Rijeka, Pazin, Sisak, Čakovec i Vukovar u kojima je cijena bila niža od cijene zabilježene u ostatku županije.
Najveći jaz pritom je zabilježen u Vukovaru gdje je medijalna cijena stana u 2020. godini iznosila svega 1.463 kune, za razliku od ostatka Vukovarsko-srijemske županije koji bilježi gotovo tri puta višu medijalnu cijenu, od 4.522 kune. Najmanja razlika u korist ostatka županije zabilježena je u slučaju Rijeke gdje su se stanovi
prošle godine prodavali po cijeni od 9.924 kuna naspram ostatka Primorsko-goranske županije u kojem je zabilježena cijena od 10.102 kune.
Križevci, Varaždin, Zadar i Dubrovnik su gradovi sjedišta županija u kojima su 2020. godine zabilježene znatno više medijalne cijene stanova u odnosu na ostatak županije.
Najveća razlika je u Križevcima gdje stanovi bilježe medijalnu cijenu od 5.444 kune, dok je u ostalim dijelovima Koprivničko-križevačke županije medijalna cijena stanova bila četiri puta niža, 1.359 kuna.
Slično je i u Varaždinu gdje su stanovi prodavani po cijeni od 7.494 kune, a u ostatku Varaždinske županije po samo 2.884 kune. Nadalje, medijalna cijena stanova prodanih u Zadru (11.594 kune) i Dubrovniku (19.671 kuna) prošle godine bila je 2,6 puta veća od cijene ostvarene u ostatku obje županije (4.431 kune u Zadarskoj i 8.219 kuna u Dubrovačko-neretvanskoj županiji).
Izvor:Dnevno
