CIRKULARNI ŠTRAJK Zaiskrilo među obrazovnim sindikatima, pljušte međusobne optužbe

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, Zrinko Turalija, pojasnio je kako će štrajk izgledati.

Kako je naglasio, bilo je problema jer im je zabranjen dolazak u neke splitske škole s novinarskim ekipama.

'Imali smo isto to i u Zagrebu, ali smo to riješili. Ja sam se pobrinuo za srednju školu, a kolega za osnovnu školu', kazao je.

Ustvrdio je da su se zaposlenici 'spremni boriti za povećanje plaća'.

'Sve ovisi o njima. Nas gura teren i njihovo nezadovoljstvo', zaključio je.

Ravnatelj Osnovne škole Vjekoslava Parača u Solinu, Đuro Balojević, ustvrdio je da odluka o zabrani dolaska učitelja s novinarskim ekipama u škole nije došla iz resornog ministarstva. Objasnio je i kako će se organizirati nastava.

Državna tajnica Ministarstva obrazovanja Zrinka Mužinić Bikić naglasila je da je održan sastanak s ravnateljima škola u županijama u kojima se odvija štrajk.

'Jučer smo imali sastanak sa svim ravnateljima osnovnih i srednjih škola s područja ove četiri županije. Razgovarali smo o poteškoćama te utvrdili da većih problema nije bilo. Ravnatelji organiziraju nastavu na najbolji način koji mogu', rekla je.

Osvrnula se i na to da su pojedini ravnatelji pustili djecu kućama.

'Nitko ne može djetetu oduzeti ustavno pravo na obrazovanje. Njihovo je pravo i obveza da dođu u školu. Svaki ravnatelj svake školske ustanove promišlja o sigurnosti učenika. Tako su učinili kada je bio prošli štrajk, tako će učiniti i danas', naglasila je. Upitana hoće li učenici koji danas ne dođu u školu dobiti neopravdani sat, odgovorila je da 'oni trebaju biti evidentirani kao i svaki put kada izostanu s nastave'.

Glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja Ana Tuškan objasnila je zašto njezin sindikat ne sudjeluje u štrajku.

'Ne sudjelujemo u štrajku. Treba znati kada koju bitku voditi. Da je ovim sindikatima, koji su u štrajku, stalo do obrazovanja, sada bi bili s nama u borbi za kolektivne ugovore. U tijeku su pregovori za granski kolektivni ugovor za osnovne i srednje škole, na koje gospoda dolaze nepripremljena, bez ijednog prijedloga, potpuno ignorirajući činjenicu da su to pregovori koji uređuju najvažnija materijalna i nematerijalna prava', rekla je.

Kako je naglasila, 'oni 20. veljače nama i ostalim sindikatima, njih sedam, dostavljaju već predani zahtjev za mirenje'.

'Sami su predali zahtjev, a nas o njemu samo obavijestili. Tražili su rast osnovice. Nije naš sindikat taj koji je rekao da je to jedini zakonit temelj za štrajk, nego su to napisala ta tri sindikata. Ako kažete da je to jedini zakoniti temelj, moramo znati da je ona zajednička svim javnim službama i primjenjuje se na 230-240 tisuća ljudi. Ako cijelo vrijeme govorite o razlikama, govorite da su svi prošli bolje od sustava obrazovanja, a onda tražite rast osnovice za one koji su 'prošli bolje', onda tu nešto ne štima. Ta borba nije u skladu s potrebama zaposlenika u sustavu školstva', kazala je.

Turalija je odgovorio Tuškan, ustvrdivši da je upravo Sindikat hrvatskih učitelja prvi organizirao izjašnjavanje o spremnosti na štrajk i da je više od 65 posto članova odbilo potpisati dodatak kolektivnom ugovoru.

'Izgovoreno je jako puno stvari, bilo je puno dociranja i miješanja u politiku drugog sindikata. Podsjetio bih kolegicu Tuškan da je i njezin sindikat odbio potpisati 3 + 3 posto, 67,82 posto članova je odbilo potpisati dodatak temeljnom kolektivnom ugovoru. Njezin sindikat je prvi organizirao izjašnjavanje o spremnosti na štrajk još dok su bili pregovori. Pitam se gdje je nestala ta volja koja je bila iznesena kroz volju članova na referendumu i zašto sada zauzimaju radikalan stav', rekao je.

Istaknuo je da se, osim osnovice, 'dovode u pitanje ostali zahtjevi'.

'Podsjetit ću kolegicu da smo imali već neka mirenja s ministrom Radovanom Fuchsom. Ministar je u drugom krugu mirenja počeo govoriti o ostalim zahtjevima koji su po našem mišljenju nelegitimni. Imali smo ponudu da se odgodi modularna nastava i da se sustav znanosti i obrazovanja izuzme od ocjenjivanja', kazao je. Osnovica je prvi zahtjev, istaknuo je, 'jer smo htjeli da akcije imaju zakonsko utemeljenje'.