Cvrtila o teoriji da je napad na Trumpa režiran, progovorio i o Hrvatskoj: ‘Mogu zamisliti samo ovo’
Nakon atentata na bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa za vrijeme predizbornog skupa u Pennsylvaniji mnogi se pitaju kako je došlo do sigurnosnog propusta i je li predsjednički kandidat bio dovoljno zaštićen na skupu u Butleru. Jedna osoba je u razgovoru za BBC rekla da je bezuspješno pokušala upozoriti policiju i američku tajnu službu na navodnog snajperistu koji je penje na obližnji krov s kojeg je poslije pucano na Trumpa.
Stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila je za naš portal prokomentirao kako funkcionira zaštita američkih predsjedničkih kandidata i je li se u ovom slučaju moglo napraviti više.
“Uvijek se pokrivaju najistaknutije točke, snajperske na način da se zatvore ulazi i kontroliraju ulazi. Dubinsko osiguranje nije bilo dobro. Možda nisu imali saznanja, ali s obzirom na tenzije koje vladaju, moglo se očekivati da će netko tko je ekstremno od tih blokova napraviti nešto slično”, kaže Cvrtila.
AP Photo/Gene J. Puskar/GuliverVuk samotnjak
“Nevjerojatno je da je netko s puškom došao tako blizu skupu. S druge strane, očito su okolo imali snajpere koji su brzo reagirali. Po ovome kako je to izvedemo, čini mi se da se radi o nekakvom samotnjaku, ali možda ga je netko poslao da se to dogodi i da ga se brzo riješi bez tragova.
Mislim da nema nikakve riječi o nekom fingiranju. Gotovo je nemoguće da netko s te udaljenosti puca i rani Trumpa da bi on ispao žrtva i dobio nekoliko postotaka gore. Prije svega, osoba čak i kada samo stoji i priča artikulira s rukama, te već vjetar može igrati ulogu”, dodao je.
Do kraja godine u Hrvatskoj će se održati prvi krug predsjedničkih izbora, a kandidati se još ne znaju. Što bi bilo da se u Hrvatskoj dogodi nešto slično?
Ugroženi interesi
“Teško mi je zamisliti da netko u Hrvatskoj na javno okupljanje donese automatsku pušku. Pištolj još i da, ali automatsku pušku ne”, komentirao je Cvrtila dodajući da usprkos tenzijama u hrvatskoj politici naši predsjednički izbori nisu ni približno tako važni u svjetskim okvirima.
“U SAD-u je drugačije, te su mnogi interesi već sada ugroženi ukoliko Trump bude opet izabran za predsjednika. U Hrvatskoj je drugačije i kod nas funkcija predsjednika nije tako bitna unutar države, niti se pojavio neki kandidat koji bi bio prijetnja interesima vanjske ili domaće javnosti.
U državi u kojoj je 90 posto vlasti u rukama premijera, predsjednik nema moć da ugrozi nekakve interese. Kod nas su čak i premijeri relativno lakO zamjenjivi. Usprkos tome, osiguranja mora biti i oni moraju paziti da se tako nešto ne dogodi”, zaključio je.
