Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj

Podsjetimo, na 1. sjednici Međustranačkog vijeća Republike Hrvatske 15. ožujka 1991. donesen je zaključak o osnivanju Narodne zaštite s glavnom zadaćom obrane Republike Hrvatske, a od 2011. ovaj se datum obilježava kao spomendan – Dan osnivanja Narodne zaštite RH. Takva potreba je bila ponajviše zbog  ustrojavanja na cijelom teritoriju Hrvatske kao jedinstveni, organizirani oblik otpora. Ustrojava vlastitu službu motrenja i obavješćivanja, organizira samostalnu neprekidnu radiovezu i osposobljava postrojbe kako bi što učinkovitije obavljale svoju dužnost. Njezina velika uloga bila je u blokadi prometnica, mostova i željezničkih pruga, straži i čuvanju svih vitalnih objekata i ustanova, a jedan od osnovnih zadataka bile su opsade i osvajanje vojarni Jugoslavenske narodne armije pri čemu je zauzeto više od četrdesetak vojarni i skladišta. To je samo ona činjenica da svi nisu mogli na prvu crtu bojišnice, jer netko je morao i odrađivati ovakve nazovimo logističke i pripremne poslove za što bolju aktivnost postrojbi na terenu. Jako bitno je bilo znati kretanje i stacioniranje srbočetničkih postrojbi, tzv. JNA, a i djelovanje pete kolone.

Kasnije, iz postrojbi Narodne zaštite popunjava se Zbor narodne garde i Ministarstvo unutarnjih poslova. Pripadnici koji su prešli u MUP i MORH riješili su svoj status hrvatskih branitelja dok oni pripadnici koji nisu prešli, a u Osijeku ih ima više stotina nemaju utvrđen status hrvatskog branitelja. Prijašnjim Zakonima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji nije bilo predviđeno da pripadnici Narodne zaštite imaju pravo na reguliranje statusa hrvatskog branitelja, što je ispravljeno u ovom zadnjem zakonu. Tako da u članku 3. citiranog Zakona sada postoji ta mogućnost pod više okolnosti: c) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.

d) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom umro, ranjen ili ozlijeđen u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.

e) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom nestao u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. i

f) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.

Prema evidencijama kroz Narodno zaštitu prošlo je oko 260 000 tisuća dragovoljaca, a Proglasom od 5. travnja 1991. godine predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman poziva sve one koji se žele uključiti u "dobrovoljačke jedinice Narodne zaštite i stati u obranu, domovine, Republike Hrvatske – koja je u pogibelji".

Odredi Narodne zaštite osiguravali su sve značajne komunalne i zdravstvene objekte, skladišta hrane, prometnice, skladišta strateških sirovina itd. Narodna zaštita je ustrojila vlastitu službu motrenja i obavješćivanja, organizirala samostalnu neprekidnu radiovezu, obavljala neprekidne noćne ophodnje, osposobljavala postrojbe kako bi što učinkovitije obavljale svoju dužnost itd.

Nakon Krvavog Uskrsa na Plitvicama, Narodna zaštita rasla je nevjerojatnom brzinom. Desetci tisuća građana javljali su se međustranačkim vijećima u općinama diljem Hrvatske. Bili su spremni na oružani otpor agresoru, ali su očekivali da ih država rasporedi u novoustrojene gardijske postrojbe ili druge oružane postrojbe kako bi pružili organizirani otpor agresoru.

Svojim odgovornim radom, terenskom nazočnošću i aktivnošću, Narodna zaštita 23. travnja 1991. omogućuje mirno i sigurno ustrojavanje Zbora narodne garde. Počeci su to teškog i bespoštednog razaranja Hrvatske: počevši od masakriranja u Borovu Selu gdje četnici mučki ubijaju 12 policajaca, a 21 ranjavaju.

Dana 13. rujna 1991. donesena je Odluka hrvatskog državnog vodstva o blokadi vojarni JNA u Hrvatskoj. Sljedećeg dana, snage ZNG, MUP-a i Narodne zaštite počinju blokadu vojarni i zračnih luka u Republici Hrvatskoj.

Odredi Narodne zaštite osiguravali su sve značajne komunalne i zdravstvene objekte, skladišta hrane, prometnice, skladišta strateških sirovina. Narodna zaštita je ustrojila vlastitu službu motrenja i obavješćivanja, organizirala samostalnu neprekidnu radiovezu, obavljala neprekidne noćne ophodnje, osposobljavala postrojbe kako bi što učinkovitije obavljale svoju dužnost. Odlukom hrvatskog državnog vodstva od 13. rujna 1991. snage ZNG, MUP-a i Narodne zaštite počinju blokadu vojarni i zračnih luka u Republici Hrvatskoj.

Da bi na osnovu toga, ministar obrane, Gojko Šušak, na dan 05. listopada 1991. godine donio Zapovijed:

- Da se Zapovjedništva i Odredi Narodne zaštite stavljaju u nadležnost i subordinaciju Oružanih snaga Republike Hrvatske, Glavnog stožera, Zapovjedništva Operativnih zona i Zapovjedništva gradova.

- Da Odredi Narodne zaštite imaju zadaću obrane i zaštite područja za koja su ustrojeni

- Obvezuju se Zapovjedništva Operativnih zona i Zapovjedništva gradova da opskrbljuju streljivom, naoružanjem i vojnom opremom Odrede Narodne zaštite na način i po postupku utvrđenom za opskrbu Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Stupanjem na snagu Odluke o ustroju Domobranstva 24. prosinca 1991. propisuje se da "vojni obveznici pripadnici odreda Narodne zaštite, koji nemaju ratni raspored prevode se u postrojbe Domobranstva", a svi drugi ostaju u Narodnoj zaštiti koja ustrojstvom Domobranstva nije ukinuta.