Danas su u cijeloj Hrvatskoj počele mise zornice – što znate o njima?
Jučer je bila prva nedjelja došašća. Vjernici su ušli u razdoblje intenzivne pripreme za proslavu najradosnijeg blagdana kršćanskog puka, Božića, a jedno od najistaknutijih obilježja adventa su mise zornice. One simboliziraju budnost kršćana u vremenu priprave za Božić, ali i budno iščekivanje konačnog Isusova dolaska na kraju vremena.
Posljednjih godina ranojutarnje mise zornice u Došašću postale su pravi hit. Često su sve klupe već prije 6 sati bile ispunjene do posljednjeg mjesta, pa je dio ljudi stojalo od početka do kraja mise. Na zornice je dolazio veliki broj mladih, ali i onih vjernika koji su znali zaobilaziti crkvu.
Prve mise zornice proslavljene su jučer, no, zbog epidemiološke situacije, ove ih godine čak neće biti u svim župama. Prema novim mjerama Nacionalnog stožera, u crkvi smije biti tek 25 vjernika.
Za sve one koji neće biti u mogućnosti pohađati crkve, zornice će ovog adventa, počevši od ponedjeljka, moći pratiti i putem Hrvatskog katoličkog radija – svakog jutra u 6 sati iz crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama u gradu Zagrebu.
Pet stvari koje morate znati o misama zornicama
1. Naziv
Naziv za rane jutarnje mise koje se slave u zoru – zornice – jedan je od lijepih primjera ljubavi hrvatskog naroda prema vlastitom jeziku. Drugi narodi, pa ni slavenski*, za ove rane mise nisu pronašli vlastito ime već ih nazivaju latinskim imenom rorate. Ovaj latinski naziv dolazi od riječi ulazne misne pjesme „Rorate caeli desuper et nubes pluant justum“ – “Rosite nebesa odozgor i oblaci Pravednog daždite”, koja preriče tekst starozavjetnog proroštva o spasenju (Usp. Iz 45, 7-8), piše Bitno.net.
2. Povijest
Mise zornice nastale su vjerojatno već u 5. stoljeću, nakon Kalcedonskog sabora i proglašenja dogme o Mariji Bogorodici, zbog čega imaju snažno marijansko obilježje. Riječ je zapravo o adventskim zavjetnim misama slavljenima na čast Blažene Djevice Marije. U početku su slavljene samo u subote došašća, no s vremenom su se počele slaviti i radnima danima. U Europi, osobito u germanskim krajevima, običaj slavljenja misa zornica proširio se u 15. stoljeću. U prijašnjim vremenima zornice su bile uvriježene u sjevernim hrvatskim krajevima, no danas su prisutne u čitavoj Hrvatskoj.
3. Liturgijska boja
Prije liturgijske obnove Drugog vatikanskog sabora liturgijska boja misa zornica, zbog njihova marijanskog obilježja, bila je bijela, a ne ljubičasta. Danas, budući da zornice više nisu zavjetne mise na čast Blažene Djevice Marije već redovite adventske mise, njihova liturgijska boja je ljubičasta.
4. Smisao
“Smisao zornica, možemo reći, jest okupljanje vjernika u ranu zoru na iščekivanje nečega važnog i nečega posebnog. Iščekivanje Isusova dolaska, Isusova rođenja. To nosi poruku svakom čovjeku da se preispita, promišlja o svome životu, potiče ga da se promijeni. To je ona ljepota radosti. Bog je došao radi mene, Bog je došao radi tebe, dragi brate i sestro. Radosno iščekivanje u liturgijskom smislu. Bože, pripremam se za tvoj dolazak onakav kakav jesam. I zato zornice označavaju tu jednu budnost, spremnost i jednu odgovornost, pozitivnu”, istaknuo je otac karmelićanin Antonio Mario Čirko, župnik Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u zagrebačkim Remetama i upravitelj Svetišta Majke Božje Remetske za HKM.
5. Posjećenost
U različitim traženjima i lutanjima nakon Drugog vatikanskog sabora lijepa tradicija slavljenja misa zornica neko je vrijeme bila izgubljena. Nakon njihova u početku sramežljiva vraćanja, zornice su postajale sve veći ‘hit’. U većini župa diljem Hrvatske prije pandemije koronavirusa za vrijeme zornica crkve su bile dupkom pune, a posjećivao ih otprilike prosječni broj vjernika koji redovito pohađaju nedjeljne mise.
