De facto su u ratnoj ekonomiji, grade 1000 bunkera, rovove, protutenkovske jame i skloništa: ‘Nažalost, zakasnili smo!‘
Dok američki predsjednik ljulja burze diljem svijeta, na sjeveru Europe učvršćuju se obrambene linije protiv Rusije. Baltičke zemlje, koje strahuju više od Vladimira Putina nego od burzovnih minusa, ubrzano podižu zaštitne bunkere na svojim istočnim granicama.
Riječ je o mjeri koja bi trebala zaštititi Litvu, Latviju i Estoniju od "ruskog medvjeda", s kojima ih ne vežu dobre uspomene. "Nemamo puno vremena", poručio je prije nekoliko dana Gabrielius Landsbergis, donedavni ministar vanjskih poslova Litve, koji je zabrinut da je "betoniranje" započelo prekasno. "Potrebno nam je deset godina za obranu od ruske prijetnje, ali bojim se da nam Putin neće dati toliko vremena", rekao je.
Na Baltiku je uvriježeno mišljenje da će, čim se dogovori primirje u Ukrajini, Vladimir Putin skrenuti pogled na istočni bok NATO-a. Zato je ključno utvrditi baltičku obrambenu liniju, 1000 kilometara dugi potez granice s Bjelorusijom i Rusijom. Ključni element u obrambenoj strategiji triju zemalja je barijera od 1000 betonskih bunkera, upotpunjenih rovovima, protutenkovskim jamama, skladištima sa streljivom i skloništima sa zalihama.
Osim žurnih djelovanja na granici s istočnim susjedima, sve tri zemlje već su se de facto prebacile na ratnu ekonomiju, ne prepuštajući ništa slučaju. Prošlog mjeseca objavile su da se povlače iz međunarodnog sporazuma o zabrani pješačkih mina, baš kao što su to učinile i Poljska i Finska. Litva je otišla i korak dalje pa se povukla iz sporazuma o zabrani kazetnih bombi.
"Rusi bi mogli promarširati našom zemljom"
- Naša strateška poruka je da smo spremni učiniti sve što treba da se obranimo od invazije - kaže litavska ministrica obrane Dovilė Šakalienė.
Ono što zabrinjava baltičke nacije su obavještajne procjene da će, čim se zaustave vojna djelovanja u Ukrajini, Rusija započeti s pregrupiranjem i naoružavanjem te da će već za šest mjeseci biti spremna za potencijalni "lokalni rat sa zemljom s kojom graniči". Za dvije godine stručnjaci predviđaju da će biti spremna za "regionalni rat protiv nekolicine zemalja u Baltičkoj regiji". Za pet godina, kažu isti izvori, moći će se upustiti u veliki rat u Europi, uz pretpostavku da se Amerika povuče.
Iako se o NATO-u već neko vrijeme govori kao o organizaciji "na umoru", Sjevernoatlantski savez 2023. potpisao je plan o obrani svakog pedlja Baltika, a obrambena linija postavljena je od Finske preko Baltika pa sve do Poljske i Njemačke. Trenutačno kopneno područje Baltika štiti jedan NATO-ov bataljun, koji se rotira u trima zemljama. U Latviji su trenutačno na čelu kanadske snage, obranu u Litvi vodi Njemačka, a oko 1000 britanskih vojnika štiti Estoniju. Međutim, baltičke zemlje žele više, među ostalim, trajno prisustvo NATO snaga, koje bi služilo kao sredstvo odvraćanja za rusku agresiju.
Most između Estonije i Rusije
Vojnik patrolira na granici Rusije i Latvije
Jasna je njihova zabrinutost ako se zna da je Rusija u prvim mjesecima agresije na Ukrajinu zauzela dvostruko veći površinu zemlje od površine teritorija cijele Litve. Osim toga, u trima zemljama živi oko 6,5 do sedam milijuna stanovnika, što je ništa u usporedbi s Ukrajinom koja broji 41 milijun ljudi.
- Rusi bi mogli promarširati zemljom u roku od nekoliko sati, i zato se moramo braniti od prvog metra granice - rekao je Landsbergis, podsjećajući kako je danas Ukrajina razorena zemlja.
Baltičke zemlje na učvršćivanje granice namjeravaju potrošiti 70 milijuna eura, njihovi vojni proračuni već su najveći u Europi, uz izuzetak Poljske.
Landsbergis kaže kako je od NATO-a dobio poruku da prvo "vide što mogu napraviti sami za sebe, a tek onda pitaju što za njih može učiniti NATO".
- Novim mjerama na granici šaljemo poruku da smo preuzeli sudbinu u svoje ruke - kaže bivši ministar, osvrćući se na bunkere i rovove te izlazak iz sporazuma o pješačkim minama.
"Odvraćanje zaustavljanjem"
Iako je riječ o blago rečeno kontroverznoj odluci, Estonija brani odluku da se povuče iz sporazuma o minama, navodeći da nema druge opcije, jer se "Estonija ne može boriti s jednom rukom svezanom iza leđa".
U prvoj fazi Baltik će se braniti pomoću utvrđenja poznatih kao "zmajevi zubi". Riječ je o betonskim piramidama "posađenim" na granici Litve i Latvije u svrhu ometanja neprijateljskih oklopnih vozila. U Estoniji se nalazi većina - 600-tinjak od 1000 spomenutih bunkera koji bi trebali moći podnijeti topničke napade.
Prva linija "obrambenih uporišta" trebala bi biti završena do jeseni. Zemlje su se opskrbile raznoraznim barijerama, računajući da će trebati blokade protiv Rusa već na prvom metru zemlje. Tu lekciju naučili su gledajući Ukrajinu, za koju su se pokazale odlučujućim duboke linije obrane i mjere protiv mobilnosti neprijateljskih snaga.
- Nepomična utvrđenja pokazuju se kao ključ vojnog uspjeha. Najveća prednost u modernom ratovanju je obrana - kazao je Michael DiCianna, s Instituta za svjetsku politiku.
Međutim, nije riječ o novoj Maginotovoj liniji, poznatoj liniji fortifikacija u Francuskoj uoči Drugog svjetskog rata, koju je Hitler zaobišao napavši Francusku iz Belgije. Cilj je usmjeriti neprijateljske snage u tokove koje je moguće napasti.
Prošle godine Poljska je počela s gradnjom vlastitog zida protiv Rusije. "Istočni štit", kako se zove, košta Varšavu 2,2 milijarde eura. Riječ je o kombinaciji slojevitih fizičkih barijera i najbolje nadzorne tehnologije koja čuva poljsku granicu s Bjelorusijom i Rusijom. Poljska vojska najavila je i planove o "sijanju" mina uzduž istočne granice. Minna Ålander iz britanskog think tanka Chatnam House objasnila je kako NATO općenito mijenja stav u načinu kako se suočava s ruskom opasnošću. Umjesto dosad prevladavajućeg "odvraćanja kaznom", odabrala je "odvraćanje zaustavljanjem".
Vladimir Putin
Međutim, pitanje je koliko je NATO spreman reagirati uz postojeće mehanizme. Iz triju zemalja čuje se sve više opreznog optimizma u pogledu vlastitih kapaciteta za samoobranu.
Slaba točka i dalje je Pojas Suwałki i ruska enklava Kalinjingrad, koje bi Rusi, strahuje se među Baltima, mogli iskoristiti da odsjeku Baltičku regiju od Europe kopnenim putem i potom joj nametnu pomorsku blokadu.
Velik problem je i prijetnja od hibridnih napada Rusije, koji su sve intenzivniji.
- Rusija trenutačno napada u sivoj zoni, iz sjene. Na meti su joj podvodni kabeli, udara na kibernetički prostor i, naravno, drže se dezinformiranja. Zato moramo biti spremni na svim tim poljima - kaže Karolis Aleksa, litavski potpredsjednik obrane.
