Deklaracija boli – Beograd ne može podnijeti hrvatsku samostalnost

Hrvatska objavila važan dokument: Srbija burno reagirala na Deklaraciju iz Tirane

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) javno je objavilo sadržaj Deklaracije o suradnji na području obrane i sigurnosti između Hrvatske, Albanije i Kosova, potpisane 18. ožujka 2025. godine u Tirani. Ovaj potez uslijedio je nakon dramatične reakcije iz Beograda te velikog interesa javnosti u regiji.

Dokument potvrđuje osnaživanje trilateralne suradnje između triju zemalja i jačanje savezništva u cilju očuvanja stabilnosti na jugoistoku Europe, a posebna pozornost posvećena je zajedničkim sigurnosnim izazovima u svjetlu aktualnih globalnih i regionalnih prijetnji.

Vučić: "Otvorili su utrku u naoružanju"

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić oštro je reagirao na potpisivanje Deklaracije, prozvavši je kao uvod u novu utrku u naoružanju u regiji. "To je za nas teška situacija, svakako ne laka, ali smo razumjeli njihovu poruku. Sačuvat ćemo svoju zemlju, odvratiti ih i uvijek uspješno obraniti od svakog potencijalnog agresora, čak i ovako moćnog", izjavio je Vučić.

Srpski ministar obrane Bratislav Gašić otišao je korak dalje, nazivajući Deklaraciju otvorenom "provokacijom" usmjerenom protiv Srbije.

Deklaracija – odgovor na nove geopolitičke izazove

Službeno, Deklaracija predstavlja odgovor na novonastale geopolitičke okolnosti i povećani sigurnosni rizik na jugoistoku Europe. Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić naglasio je kako potpisivanje dokumenta dolazi kao rezultat svijesti o sigurnosnim prijetnjama u regiji, posebno u kontekstu rata u Ukrajini.

"Svjesni smo rizika na jugoistoku Europe, posebno u kontekstu Ukrajine, te smo odlučili ojačati našu suradnju na temelju iskustava koja smo stekli u proteklih 35 godina samostalnosti, ali i kao članica NATO-a i Europske unije", izjavio je Anušić u Tirani.

Deklaracija između Hrvatske, Albanije i Kosova fokusirana je na jačanje obrambene suradnje, razmjenu sigurnosnih informacija, zajedničke obuke te podršku euroatlantskom putu Kosova. Poseban naglasak stavljen je na zajednički interes u očuvanju stabilnosti i mira na zapadnom Balkanu.

Beograd podigao tenzije

Reakcije iz Srbije ukazuju na sve veću nervozu srpskog političkog vrha zbog produbljivanja suradnje između članica NATO-a i Kosova. Medijska kampanja protiv Deklaracije dodatno je zaoštrila tonove u Beogradu, iako službeni dokument jasno navodi da je suradnja usmjerena na očuvanje sigurnosti, a ne na ugrožavanje bilo koje zemlje.

MORH je, odgovarajući na kritike, poručio kako Hrvatska kao odgovorna članica NATO-a i EU ima pravo jačati sigurnosnu suradnju sa saveznicima, osobito u kontekstu povećanih prijetnji na europskom jugoistoku.

Objavom Deklaracije Hrvatska je poslala jasnu poruku o transparentnosti svojih poteza, ali i o odlučnosti u obrani zajedničkih vrijednosti – mira, stabilnosti i sigurnosti.

Vrijeme je da se Beograd prestane miješati u hrvatske odluke

Reakcije iz Srbije ponovno otkrivaju staru matricu pokušaja miješanja u unutarnju politiku susjednih država. No, Hrvatska danas nije zemlja koja će tolerirati vanjske pritiske, pogotovo ne od strane države koja još uvijek nije raščistila s vlastitom prošlošću.

Više je nego nedopustivo da se Srbija, kao država koja je pokrenula ratne sukobe devedesetih, usudi prozivati Hrvatsku zbog međunarodne i obrambene suradnje. Prije bilo kakvog komentiranja hrvatske vanjske politike, Beograd bi trebao ispuniti svoje dugogodišnje obveze:

• predati sve dokumente o nestalim osobama,

• priznati agresiju na Republiku Hrvatsku,

• i isplatiti ratnu odštetu za razaranja, ubojstva i posljedice koje su ostavili iza sebe.

Također, Srbija kao politički i vojni pokrovitelj tadašnjeg režima Slobodana Miloševića snosi ogromnu odgovornost za stanje na Kosovu, od kojeg se nikada nije iskreno distancirala, već ga i dalje koristi kao sredstvo političkih provokacija i destabilizacije regije.

Umjesto da se bavi stvaranjem novih tenzija, Srbija bi se trebala pozabaviti vlastitim problemima – od gospodarskih kriza, demografskog pada, do represije nad slobodnim medijima i civilnim društvom. Vanjsku politiku neka vode ako i kada riješe vlastite unutarnje slabosti. Hrvatska, kao suverena članica NATO-a i EU, ima pravo i odgovornost sklapati obrambene sporazume s partnerima po vlastitoj procjeni, i to ne mora nikome objašnjavati – pogotovo ne onima koji je nikada nisu htjeli priznati.

Poruka iz Zagreba i Tirane stoga je jasna: suradnja prijateljskih i savezničkih država nije prijetnja nikome, ali jest poruka da se vrijeme velikosrpske politike zauvijek završilo.