Demograf Šterc zabrinut demografskom slikom: ‘Imamo nevjerojatan gubitak učenika’

Demograf Stjepan Šterc u N1 Studiju uživo komentirao je činjenicu da se gotovo dvostruko povećao broj naselja bez stanovnika kao i činjenicu da s većim brojem umrlih i dalje imamo vrlo lošu demografsku sliku.

Šterc ističe da bi demografska situacija u Hrvatskoj trebala zabrinuti svakoga.

“Broj naselja bez stanovnika se dvostruko povećao, a na terenu je situacija i gora. Dovoljno je otići u Dalmatinsku Zagoru, Slavoniju i vidjeti prazninu koja mora svakoga zabrinuti. Ovo na političkoj sceni su predstave iza koje Hrvatska demografski nestaje”, rekao je Šterc i dodao:

“Često govorimo o lošoj demografskoj slici, svaki put smo najavljivali ovo što se događa. Prošla godina još uz utjecaj krize podigla je negativne pokazatelje na povijesne maksimume. Prema DZS-u imamo 21.000 više umrlih nego rođenih, a prema podacima ministarstva čak preko 23.000. S političkog vrha gotovo nema komentara o tome, kao da se to nikoga ne tiče.”

Na saborskom se odboru raspravljalo o pograničnim i brdskim područjima gdje je zabilježeno veće iseljavanje, a Šterc ističe još jednu zabrinjavajuću situaciju:

“Kad sagledate političku scenu, Hrvatska je gotovo pod političkom okupacijom, sve se teme vrte oko interesnih sfera u političkim strankama. O ovom problemu nema ozbiljnih rasprava, struka je po strani. Najgori je nevjerojatan gubitak učenika osnovnih i srednjih škola, gubimo oko 9.000 učenika na godišnjoj bazi. U nekim sredinama u Hrvatskoj u nekoliko je godina izgubljeno preko 40% učenika. Kako će ta budućnost izgledati? Govori se da će se sve ovo negativno u demografskoj problematici nadoknaditi migracijama stanovništva, no to neće biti izgledno, mi se moramo vratiti klasičnoj populacijskoj politici i mora se planirati.”

Napomenuo je da je nedavno dovršio demografsku analizi Banije: “Nedavno sam radio analizu za Banovinu, pokazalo se da je u šest godina prije potresa izgubila oko 41 posto učenika osnovnih i srednjih škola, to su nevjerojatni podaci. To su gubici koji se ne mogu sutra nadomjestiti, a nakon svega toga došao je još potres. Ovo što se događa s iseljavanjem u nevjerojatnoj sporosti oko obnove, ostavit će velike tragove.”

Komentirao je i sve veće doseljavanje u urbana područja, posebno Zagreb, ali i svjetski trend da se strogi centar mijenja prigradskim područjima.

“To preseljavanje u urbanizirane zone normalno je u razvijenim zemljama. No, u Hrvatskoj se to nije dogodilo jer se sve odvija u gradovima, pogotovo glavnom gradu. Nikad nije bilo ozbiljnijeg plana da se poticajnim mjerama mlado stanovništvo usmjeri na prazne prostore. Potres je inicirao razvojni koncept i stanovništvo shvaća da u središnjim dijelovima grada, pogotovo u Zagrebu, nije više jednostavno živjeti i da je

kvalitetniji način života u ruralnim područjima gdje su dva najveća bogatstva – sloboda vremena i prostora”, istaknuo je Šterc.

Poticajni model

Dodaje da se to događa jer ne postoji poticajni model koji bi usmjerio stanovništvo. Navodi primjer stranih zemalja.

“Ne vidim razloga da se u prostorima poput Gorskog kotara ne oslobodi porez na dobit. To rade i razvijene zemlje. Austrija, da spasi pašnjake, oslobađa ljude od obveza koja imaju ostala područja, isto i Skandinavske zemlje. Funkcija prostora ne postoji ako nema stanovništva”, rekao je Šterc.

Na koncu je napomenuo da nije istina da vladajući nisu upozoravani te da su na čelna mjesta ključnih institucija dovedeni “ljudi iz političkog sustava, poslušni, koji ne postavljaju pitanja, koji ni ne znaju puno o tome”.